U Crnoj Gori se procjenjuje da ima više od 100.000 nelegalnih objekata, a primjena novog Zakona o legalizaciji bespravnih objekata zaustavila je njihov promet. Zabrana obuhvata i građane koji su ranije kupili takve nekretnine i upisali ih u katastar uz određena opterećenja, ali sada ne mogu da ih prodaju. I dok iz resornog ministarstva pozivaju na legalizaciju takvih objekata, iz agencija za nekretnine tvrde da je ta zakonska zabrana uticala na rast cijena nekretnina.
Skoro dvomjesečna primjena zakona o legalizaciji bespravnih objekata napravila je potres na tržištu nekretnina. Zakonom se zabranjuje stavljanje u promet nelegalnih objekata, a u problemu su se našli i oni koji su ranije kupili takve nekretnine i upisali ih u katastar uz određena opterećenja.
„Stanovi koji su bili bez tereta i ograničenja, a zgrada na kojoj se vodio teret na investitora ima prekoračenje od 20 kvadrata, sada se smatraju nelegalnim objektom i te nekretnine ne mogu ući u promet do daljnjeg dok se investitor ne smiluje da taj problem riješi, jer taj problem ne mogu riješiti stanari. Njihovi stanovi su u listu nepokretnosti čisti, ali se ne mogu prometovati“, kaže Slavica Popović iz Agencije za nekretnine.
U tim slučajevima notari ne mogu da sačine niti ovjere kupoprodajne ugovore.
„Građani misle da notari neće da zaključuju. Nismo mi ti koji određuju pravila, mi smo tu da postupamo po pravilima. Određeno je da ne mogu da se stavljaju u promet, odnosno da se zaključuju ugovori o takvim objektima. Ako se promijeni mišljenje i tumačenje, mi smo tu“, kaže predsjednik Notarske komore Darko Ćurić.
Iz resornog ministarstva, s druge strane, tvrde da neće biti nikakvih promjena jer je cilj zakona da se legalizuju svi bespravni objekti. Njihovi vlasnici imaju rok od šest mjeseci da prijave nelegalnu imovinu i da je legalizuju u narednih pet godina. Dok to ne završe, neće moći da je prodaju. Zato odgovornost zbog novonastale situacije, kažu, nije na nadležnima, nego na vlasnicima takvih objekata.
„Oni su svi trebali da znaju šta kupuju u tom trenutku. Sve zabilježbe koje su na snazi sada su bile i tada kad su kupovali te svoje nekretnine. Možemo imati i nesavjesne građane koji su možda znali pa su kupovali takve objekte, i obično su takvi objekti bili niže cijene na tržištu“, kaže Nikola Ražnatović iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
foto: RTCG
