Kompaniju koja je bila na korak od uvođenja stečaja vratili smo u život i pretvorili u operativno efikasnu organizaciju koja danas ima plan i viziju kako da dugoročno bude održiva. “Plantaže” bilježi godišnji rast prihoda od preko 20%. Kako bi zaštitili imovinu kompanije ovo rukovodstvo procesuiralo je nekoliko štetnih odluka bivšeg menadžmenta, a na njihov pravosudni epilog još se čeka. Pripremljena je poslovna strategija koja će do 2030. godine učiniti “Plantaže” modernom kompanijom i zamajcem privrednog rasta”, kazao je u intervjuu “Vijestima” predsjednik odbora direktora “Plantaža” Nebojša Vuksanović.
Ova kompanije je početkom 2021. godine imala dugove od preko 45 miliona eura, dobila je dvostruka negativna mišljenja revizora uz direktne sumnje da su finansijski izvještaji falsifikovani, bila je pred štrajkom zaposlenih, bez novca za pripremu proljetnih radova i održavanje vinograda i voćnjaka, čestim prinudnim naplatama i blokadama računa…
Prije tri godine ste preuzeli upravljanje bordom “Plantaža”. Kakvo ste stanje u kompaniji tada naslijedili, a kakvo je ono sada?
Opšte je poznato u kakvom smo stanju zatekli kompaniju u aprilu 2021. godine. Kompanija se suočavala sa brojnim problemima i hitno je trebalo preduzeti konkretne mjere za stabilizaciju. Za tri godine sredili smo bilanse, smanjili ukupne dugove, dogovorili se o reprogramu sa svim kreditorima i dobavljačima, povećali prihode, uspostavili redovnost u isplati plata zaposlenima i smanjili ukupan budžet za zarade u odnosu na ukupne troškove. Takođe, unaprijedili smo sve aspekte poslovanja i vratili povjerenje naših poslovnih partnera. Kompanija bilježi godišnji rast prihoda od preko 20%, a posebno smo ponosni na značajan rast prihoda iz ugostiteljstva. Upravo kako bi zaštitili imovinu kompanije ovo rukovodstvo u prethodne tri godine procesuiralo je nekoliko štetnih odluka bivšeg menadžmenta, a na njihov pravosudni epilog još se čeka.
Reprocjenom stalne imovine povećali smo njenu vrijednost sa 75 na 410 miliona eura.
Kompanija, koja je 10 godina zaredom dobijala negativno mišljenje eksternog revizora i dvostruko negativno mišljenje Državne revizorske institucije (DRI), od 2021. godine ima sva mišljenja pozitivna i bez rezervi. To znači da smo objektivno počeli da prikazujemo stvarno stanje u firmi i možemo reći da smo finansijski stabilizovali kompaniju.
Plantaže su u 2023. godini prvi put nakon četiri godine ostvarile pozitivan rezultat (EBITDA) s razlikom između prihoda i rashoda, koja ne uključuje troškove amortizacije, poreza i kamata, od oko 800 hiljada eura. Ovo pokazuje da kompanija može biti samoodrživa. Ovom dinamikom, plan je da EBITDA bude preko 3,5 miliona eura, a da ukupan poslovni rezultat bude pozitivan. Sve ove mjere i postignuti rezultati potvrđuju posvećenost i predanost aktuelnog Odbora direktora stabilizaciji i unapređenju poslovanja “Plantaža”. Kompaniju koja je bila na korak od uvođenja stečaja vratili smo u život i pretvorili u operativno efikasnu organizaciju koja danas ima plan i viziju kako da dugoročno bude održiva.
Iako Vaš mandat i ostalih članova odbora direktora traje do aprila naredne godine, državni Investiciono-razvojni fond je kao vanrednu tačku na Skupštini akcionara u petak predložio smjenu odbora direktora. Da li su vam poznati razlozi, da li su oni poslovne prirode ili su u pitanju politički razlozi?
O rezultatima rada ovog saziva Odbora direktora najbolje govore ostvareni rezultati. Od momenta stupanja na dužnost preduzeli smo sve kako bi kompaniju nakon višegodišnjeg sunovrata u koji je doveo bivši menadžment, prije svega finansijski konsolidovali i vratili na pravi kolosjek. Bez lažne skromnosti, možemo reći da smo postigli značajne rezultate. Radili smo posvećeno i predano, sve vrijeme fokusirani, isključivo, na ostvarenje konkretnih rezultata koji će obezbijediti potpuni oporavak i dalji prosperitet “Plantaža”. Sve je rađeno transparentno, s namjerom da se vrati izgubljeno povjerenje kreditora, naših partnera i šire zajednice u nacionalni brend a onda i osigura podrška, bez koje dugoročno nema stabilnosti i uspjeha kompanije. Rezultate zalaganje ovog odbora direktora zaposleni i vlasnici vidjeće i u narednom periodu, kada nakon finansijske konsolidacije kojom smo mi morali da se bavimo, nakon više decenija, počne i intenzivnije ulaganje u kompaniju. Nadamo se da će i budućem sazivu prioritet biti rad na temeljima koje smo postavili, te da će nastaviti sa implementacijom strateških inicijativa koje smo definisali Strategijom razvoja do 2030. Naša vizija i planovi su jasni i usmjereni ka dugoročnom uspjehu i održivom razvoju kompanije, kao jednom od najvrednijih državnih brendova.
Na dnevnom redu ove Skupštine akcionara je i Strategija razvoja kompanije do 2030. godine. Šta ona predviđa i na koji način se planira obezbijediti novac za te projekte?
Rukovodstvo “Plantaža” je usvojilo novu poslovnu strategije kompanije do 2030. godine. Ovaj krucijalno važan dokument ima za cilj sveobuhvatnu transformaciju kompanije, koja će obezbijediti njenu dugoročnu održivost. Konsultovali smo najbolje stručnjake, uključujući PWC (Pricewaterhouse Coopers) i BlueRock iz Zagreba, lidere u transformaciji javnih preduzeća. Ovim smo pokazali našu posvećenost postizanju visokih standarda kvaliteta i poslovanja.
Očekujemo da će Vlada usvojiti našu poslovnu strategiju, koja će do 2030. godine učiniti “Plantaže” modernom kompanijom i zamajcem privrednog rasta. Vjerujemo da će implementacijom nove poslovne strategije kompanija ostvariti dugoročan i održiv rast, zadržavajući lidersku poziciju u industriji. Ono što je bitan aspekt strategije jeste razvoj maslinarstva i prije svega vinskog turizma. Tu mogu da izdvojim jedan megaprojekat koji ćemo predstaviti Vladi, a tiče se razvoja vinskog turizma na lokaciji Šipčanik, neki vid vinskog sela i ta investicija je procijenjena između 150 i 200 miliona eura i to je nešto što bi definitivno trebalo da zavrijedi pažnju vlasnika i akcionara. Plantaže će biti generator prihoda od vinskog turizma, od koga će benefite imati Glavni grad, opštine Tuzi i Bar, ali i cijela država.
Neka procijenjena vrijednost investicija u oporavak kompanije iznosi između 65 i 70 miliona eura, i to ne uzimajući u obzir projekat Šipčanik koji sam pomenuo. Mi ta sredstva planiramo da akumuliramo kroz prodaju imovine koja se neće koristiti kao poljoprivredno zemljište. Obnavljanje vinograda, to su investicije koje su godinama izostajale zbog čega je kompanija i došla u ove probleme, treba obnavljati vinograde sortama koje su najtraženije na tržištu. Tu su investicije u poljoprivrednu mehanizaciju, sistem za prečišćavanje voda… Kada je u pitanju prodaja, strateški cilj je taj da imamo visokokvalitetne proizvode koji se prodaju po optimalnim cijenama.
U posljednje dvije godine zabilježeni su niži prinosi grožđa. Šta ih je uzrokovalo?
“Plantaže” su, kao i cijeli vinogradarski sektor u Crnoj Gori, regionu i Evropi osjetile posljedice klimatskih promjena koje su nepovratno promijenile vinogradarstvo. Nepovoljni vremenski uslovi u ključnim fazama razvoja vinove loze značajno su uticali na prinos grožđa u protekloj godini, koji je bio za oko 40% niži od planiranog. Nažalost, ovaj pad prinosa nije izolovan slučaj – slični procenti zabilježeni su u cijelom region, Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji, Sloveniji, kao u ostalim evropskim zemljama, među kojima prednjače Španija, Grčka, Italija… Samo u 2022. godini šteta od grada na Ćemovskom polju procijenjena je na 8 miliona eura, što je dodatno uticalo na niže prinose, naročito bijelih vinskih sorti. Stručnjaci iz ove oblasti znaju da se u tom periodu tokom kojeg je bio grad, formira potencijal za rod u narednoj godini, što će reći da je šteta napravljena za dvije godine. Treba imati u vidu da govorimo o okolnostima na koje ljudski faktor ne može uticati. Kombinacija klimatskih promjena, nepovoljnih vremenskih uslova, ali i neadekvatnog zanavljanja vinograda i izostanak investicija u proteklom petnaestogodišnjem periodu, rezultirala je nižim prinosima u posljednjih nekoliko godina.
Samim tim, vinogradarski sektor Crne Gore moraće da pronađe način da se u narednom period prilagodi ovim promjenama. Samo kroz prilagođavanje novim okolnostima moći ćemo osigurati održivu proizvodnju i visoke standarde kvaliteta, a to će vjerovatno zahtijevati promjenu asortimana sorti vinove loze, kao i njenih klonova.
Proteklih godina “Plantaže” su postale i uvoznik rinfuznog vina. Da li je i zbog čega to bilo potrebno?
Kako bi sačuvali poziciju kompanije na tržištu, a time obezbijedili neophodne prihode, sačuvali likvidnost i konkurentnost, u skladu sa praksom u vinskom svijetu, nabavkom određene količine, isključivo, bijelog vina, korišćenog, prevashodno, za kupažiranje sa sirovinom iz sopstvene proizvodnje, i to za segment najniže cjenovne kategorije, nadoknađene su nedostajuće količine. Ovaj proizvodni segment KV vina (najniži cjenovni segment) plasiran je u izvoz, na osnovu zahtjeva koji su dolazili sa tih tržišta.
U ovom dijelu, veoma je važno navesti i podatke koji govore da se od ukupne godišnje svjetske proizvodnje vina, 33% prodaje obavi u obliku rinfuza. Prema zvaničnim podacima OIV-a (Međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino) za 2022. godinu, najpoznatije i najveće vinske destinacije na svijetu su ujedno i najveći uvoznici vina, pa tako u uvozu rinfuz vina prednjače Njemačka (723 miliona litara), USA (489 miliona litara), Francuska (457 miliona litara), Portugal (207 miliona litara) i Italija (187 miliona litara), koje, kasnije, kroz gotov proizvod plasiraju širom svijeta.Takođe, zemlje regiona su, jednako, prepoznate kao uvoznici rinfuz vina. Ovo se, između ostalog, pored zadovoljenja ekonomske računice i održivog poslovanja vinarija, radi i u cilju jačanja vinskog brenda navedenih zemalja. Procenutalno govoreći, u odnosu na ukupnu količinu proizvedenog vina, kod ostvarivanja planirane proizvodnje, u “Plantažama”, govorimo o procentu do 5 %.
Da li to znači da “Plantažama” nedostaje bijelog grožđa?
Razmatrajući ovo pitanje treba imati u vidu i da posljednjih par godina dolazi, kako na svjetskom nivou, tako i na regionalnom, kojem pripadamo, do promjene tendencije potrošača ka sve većoj konzumaciji bijelih vina. Jedna od najpoznatijih svjetskih vinskih regija Bordo u Francuskoj, u posljednjih par godina, iskrčeno je preko 1.500 hektara zasada pod crnim sortama vinskog grožđa. Kao što znamo, preko 70% Ćemovskog polja je zasađeno crnim sortama vinove loze, kojima naši klimatski uslovi mnogo bolje odgovaraju. Ovo implicira potrebu sve veće sadnje bijelih sorti u narednom periodu, ali prije donošenja ovakave odluke i obezbjeđenja dovoljnih finansijskih sredstava, treba imati na umu, više puta pomenute, klimatske promjene kao i činjenicu da su vinski trendovi promjenljivi. Prilikom podizanja novih zasada vinograda, računa se na isplativost njihove ekspoloatacije od oko 35 godina u uslovima Ćemovskog polja. U tom smislu, poželjno je ispratiti trendove, procijeniti njihovo trajanje, a onda i donijeti odluku o sadnji većih površina zasada bijelih sorti, što je jedan od zadataka kompanije u narednom periodu.
Prave zajedničko vino sa vinarijom iz Toskane
Da li će uskoro biti nekih novih proizvoda “Plantaža”?
Sa velikim zadovoljstvom najavljujemo novi projekat u saradnji sa vinarijom “La Vecchia Cantina di Montepulciano” iz Toskane. Ovaj projekat predviđa kreiranje novog proizvoda koje će spojiti najpoznatije autohtone sorte naših regija, sorte “vranac” i “San Giovese”, čime će se povezati dvije velike vinske regije – Crna Gora i Toskana.
Cilj projekta je višestruk. Prvo, želimo da promovišemo “Plantaže” i crnogorsko vinogradarstvo na tržištima gdje su italijanska vina već dobro pozicionirana, kao što su Italija, zapadna Evropa, SAD i Kanada. Spojem sorte “vranac”, koja je autentična za Crnu Goru, sa poznatom sortom “Sangiovese”, stvaramo jedinstveno vino koje će privući pažnju međunarodnih ljubitelja vina.
Ova saradnja će takođe omogućiti vezivanje brenda “Plantaže” i Crne Gore za brend Toskane, koji je izuzetno prepoznatljiv i poštovan u svijetu vina. Očekujemo da će uspješna priča o ovom zajedničkom vinu otvoriti put “Plantažama” za prodaju i ostalih vina na novim tržištima.
Projekat će imati značajan pozitivan uticaj na turističku promociju Crne Gore na stranim tržištima. Vino koje će biti proizvod dvije zemlje i dva “terroira” predstavljaće ne samo vrhunski proizvod već i ambasadora naše kulture i tradicije. Promocija sorte “vranac” na međunarodnim tržištima dodatno će podići profil crnogorskog vinogradarstva i vinarstva. Trenutno smo u inicijalnoj fazi projekta, gdje razrađujemo sve detalje, uključujući logistiku, proizvodne procese, finansijske aspekte i marketinške strategije. Planiramo da ovo vino bude plasirano na tržište do kraja godine. Ovo vino će biti simbol naše inovativnosti i sposobnosti da se povežemo sa najboljima u svijetu vinske industrije.
Naša vizija je da ovim projektom ojačamo brend “Plantaža” na globalnom nivou. Vjerujemo da će naša saradnja sa “La Vecchia Cantina di Montepulciano” biti prepoznata kao značajan korak u našem poslovanju, donoseći mnoge benefite ne samo našoj kompaniji već i crnogorskoj vinarskoj industriji u cjelini i boljem pozicioniranju Crne Gore kao turističke destinacije.
Đeljošaj podstrekivao nezakoniti obračun poreza da bi uništio “Plantaže”
Grupa poslanika predložila je izmjene Zakona o porezu nepokretnosti kojima se umjesto odredbi da se stopa poreza na poljoprivredno zemljište mora umanjiti, navodi da se može umanjiti. Kako vi vidite ovaj predlog i koliko bi on mogao otežati poziciju “Plantaža” kao najvećeg crnogorskog vlasnika poljoprivrednog zemljišta?
Izmjena zakona treba da omogući nastavak pljačke jednog od najvrednijih resursa koje ova država ima, a to su “Plantaže”. Važeći zakon je donesen na inicijativu sadašnje uprave “Plantaža”, pri čemu se vodilo računa da ne bude diskriminatorski kao prethodno rješenje i nije samo u interesu kompanije već svih poljoprivrednih proizvođača u zemlji. Ovim zakonom se u značajnoj mjeri afirmiše i podstiče poljoprivreda kao strateška privredna grana.
Podsjetiću da je predlog zakona tada usuglašen sa aktuelnim ministrom poljoprivrede, a da su obrazloženja za izmjene i donošenje ovog zakona bile prihvaćene i stavljene u plan zakonskih izmjena od strane ministarstva finansija, kojim je tada rukovodio sadašnji premijer. Upravo zbog toga će biti veoma interesantno vidjeti da li će Vlada i vladajuća većina u parlamentu stati iza ovog predloga.
Sa druge strane, jasno je zašto je aktuelnom potpredsjedniku Vlade i predsjedniku Albanske alternative Niku Đeljošaju sve bilo potaman do 2022. godine. Od kako je uspostavljena autonomija opštine Tuzi, gospodin Đelljošaj je sa pozicije predsjednika Opštine podstrekavao nezakonit obračun poreza, čime je činio direktnu štetu kompaniji u državnom vlasništvu.
I ovo ne kažem ja, već Upravni sud, koji je po tužbama “Plantaža” poništio sva rješenja Opštine Tuzi o obračunu poreza na nepokretnost od 2019. godine do danas. Šteta zbog obračuna i prinudno naplaćenog poreza iznosi 2,5 miliona eura. Ovaj iznos će kad-tad “Plantaže” vratiti sudskim putem, pa zbog toga Đeljošaj pokušava da izmjenama zakona ispod žita prikrije svoje nezakonito djelovanje u odnosu na “Plantaže”, dok je bio na mjestu predsjednika Opštine Tuzi. Očigledno da Đeljošaj želi da vrati “Plantaže” u vrijeme kad su njima upravljali Veselin Vukotić i Verica Maraš, koji su ćutali na ovu otimačinu i drugim lošim odlukama doveli najjači crnogorski brend u stanje faktičkog stečaja.
Moram da ga podsjetim da kompanija koju želi da uruši zapošljava veliki broj njegovih sunarodnika, naših komšija Albanaca, koji časno i pošteno izvršavaju svoje radne obaveze i zarađuju svoj hleb. Očigledno da gospodin Đeljošaj ne mari za njih i činjenicu da ovakvim zakonskim rješenjima pokušava da dovede u pitanje opstanak kompanije, a samim tim i egzistenciju svih zaposlenih.
Na kraju želim da podsjetim gospodina Đeljošaja da je moja obaveza i dužnost da kao predstavnik državnog kapitala štitim interese “Plantaža”, a samim tim i imovinu svih građana ove zemlje. Taj posao sam radio časno i profesionalno od prvog dana. Cijela javnost je upoznata sa činjenicom da je aktuelna uprava spriječila finansijski slom kompanije i scenario po kojem bi kompanija postala lak i jeftin plijen raznih tajkuna. Država danas zna sa kolikom imovinom raspolaže i sve što smo objavili potvrđeno je od strane svih revizija i kontrola. To je ono na što sam lično ponosan, a što očigledno smeta gospodinu Đeljošaju i njemu sličnima. Predloženim izmjenama zakona i ovom svojom izjavom jasno je stavio do znanja što mu je cilj. Na putu do tog cilja treba ukloniti sve prepreke, pa je jasno i ko u stvari stoji iza najavljene smjene aktuelnog Odbora direktora “Plantaža”.
Naslovna foto: Vijesti/Luka Zeković
