„Elektroprivreda je za period od 24 mjeseca ostvarila dobit od 140 miliona evra. To su preliminarni rezultati, koji se vrlo malo mogu promijeniti. Takođe, u ovom periodu nije bilo povećanja električne energije. Da smo se vodili politikom kako se formiraju cijene drugih energenata, prije svega goriva, to bi za građana bilo veliko opterećenje. Možemo da kažemo da smo po osnovu toga ušteđeli građanima preko milijardu evra. Slikovito objašnjeno: onaj građanin kojiimao prosječan račun od 33 evra, povećanjen cijena, njegov prosječan račun iznosio bi 115 evra. Što govori da ti gotovo 3,5 puta bio povećan račun“, rekao je predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) Milutin Đukanović na današnjoj konferenciji za medije.
Istakao je da u ovom period nije bilo povećanja cijene električne energije jer bi to za građane bio veliki finansijski udar.
Za prvi kvartal ove godine prikazani su rezultati koji se suštinski odnose na prošlu godinu, kazao je Đukanović. Naime, prošla je završena sa suficitom u akumulacijama od 100 gigavat sati.
Slična situacije je i kad je kupovina Željezare u pitanju – faktura iz prošle prenesena je u ovu godinu i imovina, koja je plaćena 20 miliona, danas vrijedi 63 miliona eura.
Za dvije godine broj redovnih platiša sa 190 hiljada povećan je na 230 hiljada, kazao je Đukanović i istakao značaj projekata Solari 3000 plus o 500 plus gdje je do sada, na preko 1500 krovova objekata, instalirano elektrana snage 17 megavati. Do kraja juna, kada se očekuje završetak projekta, Elektroprivreda Crne Gore će po osnovu oslobođene energije – 30 megavati prihodovati oko šest i po miliona eura na godišnjem nivou, tako da knjigovodstveni minus kćerke firme – Solar gradnje koji postoji nije realna slika.
Finansijski direktor Miro Vračar se osvrnuo na investiciona ulaganja koja su bila velika i pored nepovoljnog ambijenta u protekle dvije godine – poremećaji na tržištu električne energije, nestabilna geopolitička situacija i loša hidrologija.
Izvršni rukovodilac direkcije za pravne poslove Mićun Milatović je govorio o krutim institucionalnim okvirima koji nerijetko usporavaju investicije i da ih je stoga neophodno mijenjati u cilju opšteg dobra.
Marina Radojević
foto/video:RTNK