Dobardžić: Desila se prevara, sve je trajalo dva mjeseca; Drašković: Vjerujem da će novac biti vraćen

22:07 Tripković je, na pitanje zašto nema odluke o konvesiji za aerodrome i da li će pretkvalifikacioni tender iz 2020, gdje su u trci ostala tri ponuđača biti poništen i raspisan novi, rekao da je to oduzelo dosta vremena, ali da je bilo razloga za to.

„Došli smo do drugačijeg i boljeg aranžmana sa Svjetskom bankom, koja je savjetnik u postupku i pomaže da se odabere najbolji ponuđač. U ovom periodu smo morali teško da pregovaramo uslove kako bi komercijalno obezbijedili bolju situaciju za državu, u slučaju da ipak ne dođe do odabira ponude, ako ne budemo zadovoljni svim ponuđenim uslovima“, rekao je.

Kaže da je danas na Komisiji za ekonomska pitanja potvrđen ugovor sa Svjetskom bankom.

„Vjerovatno će proći na Vladi u červrtak i odmah Svjetska banka može da mobiliše ekipu konsultanata kako bi se radilo na sljedećoj fazi, to je prikupljanje ponuda od tri shortlistovana ponuđača“, dodaje.

Na pitanje da li svi ti koraci znače da je koncesija ono što je budućnost ACG, kaže da ništa još nije definitivno.

„Čekamo da vidimo kako će ponuditi tri ponuđača koji su prvorangirani, kako oni o svemu razmišljaju. Nakon toga postoje obje opcije – ili da se završi proces, ili odabere jedna od ponuda“, naveo je Tripković.

Upitan da li se to „da se završi“ odnosi na važeći koncesioni akt, dodaje:

„Po važećem koncesionom aktu i uslovima koji su propisani – najmanje 100 miliona koncesione naknade, najmanje 200 miliona investicija i 10 odsto prihoda… Smatram da su ti minimalni uslovi diskutabilni, s obzirom na veliki broj promijenjenih okolnosti, inflacije, dalje da ne nabrajam… Svakako, to je odluka komisije, nije na meni“, naveo je Tripković, pojasnivši da je on jedan od 13 članova komisije.

21:06 Dobardžić je ponovio da u ovom slučaju Drašković nije tražio saglasnost Odbora direktora ACG za isplatu iznad 100.000 eura.

Kaže da je od borda 28. februara tražio tu saglasnost u drugom slučaju.

Drašković tvrdi da Statut nije prekršen, dok Tripković smatra da jeste.

„Stvar je u tome da je, koliko smo čuli, bilo osam plaćanja dosad iznad 100.000 eura gdje se nije tražila saglasnost. To znači da je postojala neka prećutna praksa borda, koja je bila drugačija“, rekao je Tripković, rekavši da nijedno kršenje Statuta nije u redu.

„U ovom slučaju bih rekao da je ovo kršenje Statuta poslužilo za revanšizam od strane borda, da se preglasavanjem dođe do odluke o smjeni koja uopšte nije bila tema razgovora na sastanku kod ministra“, kazao je Tripković.

20:45 Dobardžić kaže da se, prema proceduri, za svaki ugovor čija je vrijednost veća od 10.000 eura mora formirati komisija za pisanje ugovora, a da se to u ovom slučaju nije desilo.

Ističe kako je suština da ugovor o poslu između dobavljača i ACG nije imao obavezne instrukcije za plaćanje.

Bitna je, kaže, i tačka ugovora koja kaže da dobavljač u toku potpisivanja ugovora „dostavi bankarsku garanciju o dobro izvršenom poslu na 10 odsto“.

Drašković, sa druge strane, kaže da je ugovor bio validan.

„Šta je dobra praksa, šta može da se popravi, zašto ugovor nije sadržao instrukcije za plaćanje, vjerovatno nije, vidjećemo“, dodao je.

20:41 Dobardžić je rekao da adresa, kad je u pitanju odgovornost za ono što se desilo, po pravilnicima i zakonu „ide na operativni dio.“

„To je izvršni menadžer i izvršni menadžment i sve službe pod njegovom kontrolom. Relativizacija odgovornosti, koju vidimo u ovom slučaju, ne smije da postoji. Ovo je skandal.“

 20:36 Drašković je naglasio da niko nema pristup novcu na računu banke u Britaniji dok traje postupak.

Vjeruje da će novac biti vraćen.

On je, na pitanje ko je komunicirao sa onima koji su slali lažne instrukcije za uplatu, rekao:

„U prepisci, koliko po sjećanju mogu reći, izvjesno je učestvovao komercijalni sektor, ne mogu da potvrdim da li je i finansijski, ali mislim da jeste, i dijelom prihvati opreme.“

Drašković je rekao da je sama uplata trebalo da bude procesuirana sa više pažnje.

20:32 Drašković je, na pitanje kome su u ACG stigle instrukcije za uplatu, rekao da je to sektor komercijale, iz kojeg su one proslijeđene sektoru finansija, pa došle u proceduru za plaćanje.

„Znamo kako izgleda ta imejl adresa sa koje je došla poruka. Radi se o konverziji dva slova, to je teško primijetiti. Niko ko je bio uključen u komunikaciju nije primijetio“.

Kaže da su imali ranije jednu, „rekao bih pravu“ instrukciju, neposredno prije plaćanja, dodajući da su lažne instrukcije stigle nekoliko sati ili dan ranije, rekavši da ne može reći precizno.

„One su promijenjene i tu zaista ima smisla govoriti da li je omanula verifikacija… Nije se, očigledno, sproveo dovoljan stepen verifikacije prije same isplate, to je, čini mi se, nesumnjivo. Ali, evo da sačekamo, zato što smo vidjeli nekoliko puta izmjene okolnosti“.

20:26 Tripković kaže da Ministarstvo zabrinjava što je komunikacija obavljana putem „nekih usmenih naloga i WhatsApp poruka“.

„Ovako ozbiljna firma bi trebalo da ima detaljne procedure kako se vrše plaćanja, autorizacija plaćanja… To zamjeramo i bordu i izvršnom direktoru. Ako se novac vrati – odlično. Ako se ne vrati, da vidimo da li je bilo osiguranja, IT procedura, bezbjednost aerodroma je pod pitanjem ako nije bilo procedura. Bezbjednost toga je bezbjednost komunikacije, a znamo šta znači bezbjednost za aerodrome.“

Ono što je posljedica svega, ukazuje, je i da će vjerovatno ubrzo morati da se novac za tepenice plati dobavljaču.

Drašković kaže da im je WhatsApp komunikacija upravo pomogla da verifikuju da se „desila loša stvar“.

„Komunikacija je išla imejlom, WhatsApp je bio dodatni stepen sigurnosti, dodatna potvrda odgovornosti ljudi unutar samog aerodroma, koji su koristili sve dostupne metode da dođu do što je moguće ažurnijih i kvalitetnijih informacija“.

Trajković je rekao da je Odbor direktora ACG pravilo postupio podnošenjem krivične prijave.

Drašković je rekao da sve okolnosti treba utvrditi. „Ne treba dramatizovati, nego izvući zaključak iz nepobitnih činjenica.“

20:23 Dobardžić je dodao da su stručne ACG rekle da se, kao ni o hakerskom napadu, ne radi ni o presretnutoj komunikaciji.

„Kompromitovane su dvije imejl adrese. Promijenjene su ekstenzije i ekstenzija na mejl adresi dobavljača. Cijelo su se, da kažem žargonski, pimplali podaci između tih lažnih imejl adresa i uključenih uposlenika i službenika na našem aerodromu. To je trajalo dva mjeseca“.

20:20 Drašković je pojasnio da je, prema informacijama iz CKB-a, uplaćenih 551.000 eura na računu britanske banke, a ne nekog drugog lica.

„Prepričana formulacija je da su oni povukli sredstva u cilju zaštite klijenata, odnosno nas, Aerodroma Crne Gore. To je parafraza onoga što piše u izvještaju CKB-a“.

Dobardžić kaže da je pet sati novac bio na računu „čiji ne znamo ko je vlasnik“.

„Jeste u banci, svaki račun je u banci, vaš, moj, ali ne znamo kome on de fakto pripada“.

20:14 Dobardžić kaže da je o svemu, „umjesto prvi, posljednji u lancu saznao“ za to što se desilo.

„Mislim da je to takođe ozbiljan propust“, dodao je, rekavši da je bio šokiran.

Kaže da su dobili kao informaciju od stručnih službi da se ne radi o hakerskom panadu, već o „klasičnoj prevari“.

„To je trajalo od 17. januara do 20. marta, jasno je da se ne radi o hakerskom napadu, već da je klasična prevara, gdje je zakazao sistem na aerodromima, sve operativne službe koje nisu radile po procedurama koje su bile usvojene, i koje, da su se koristile, siguran sam da do ovoga ne bi došlo“, rekao je Dobardžić.

20:03 Drašković je, odgovarajući na pitanje kako je moguće da Aerodromi Crne Gore na pogrešan račun uplate pola miliona eura, rekao da je presretnuta komunikacija između britanskog dobavljača aerodromske opreme i ACG.

Jedno vrijeme se vodila komunikacija i sa pravim i sa lažnim predstavnicima, da bi u kritičnom trenutku, neposredno pred plaćanje, nama bila podmetnute lažne instrukcije za plaćanje. Finansije su postupile po toj instrukciji, nalog za isplatu je otišao ka našoj komercijalnoj banci. Nakon što smo dobili SWIFT potvrdu od banke da je procesuiran naš zahtjev, poslali smo ga u WhatsApp komunikaciji britanskim partnerima. Tad smo saznali da je instrukcija lažna i onda su svi napori bili usmjereni u cilju blokade sredstava, kako oni ne bi bili pronevjereni“, rekao je Drašković.

Novac je, kako kaže, prema posljednjim informacijama „zarobljen“ na računu banke u Velikoj Britaniji, odnosno da je na sigurnom.

„CKB nam je saopštio u pisanoj izjavi da je novac blokiran u britanskoj banci“, dodao je.

Kaže da je prva informacija bila da je to tzv. man in the middle attack, odnosno sajber napad.

„Da li je to sajber napad, pokazaće vrijeme, kako se dalje okolnosti budu utvrđivale. Jasna je sumnja da se radi o prevarnoj radnji. Podmetnut nam je dokument na osnovu kojeg je izvršen nalog za uplatu, realizovan je kako je realizovan i u konačnom imamo činjenicu da je novac blokiran na računu britanske banke“, rekao je Drašković.

19:58 Zbog čega je bivši Odbor direktora Aerodroma Crne Gore smijenio izvršnog direktora Vladana Draškovića dan prije nego što je Vlada postavila novi?

Gdje je završilo pola miliona eura za nabavku opreme i ko je odgovoran što je novac završio na pogrešnom računu?

Ko će upravljati Aerodromima u narednom periodu i ima li mjesta za profesionalce?

Gosti emisije „Reflektor“ na TV Vijesti su: smijenjeni izvršni direktor ACG Vladan Drašković, doskorašnji predsjednik Odbora direktora ACG Eldin Dobardžić i državni sekretar u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva Pavle Tripković

Foto: TV Vijesti

Prijava
Obavijesti o
0 komentara
Umetnuti fidbek
Vidi sve komentare
NIKŠIĆ PROGNOZA