Brojna odlaganja zbog čekanja na dokumentaciju za vještačenje, ukidanje prvostepene presude, promjena sudija razlozi su zbog kojih je spor koji je Morsko dobro pokrenulo protiv Aerodroma tražeći 2,6 miliona eura za korišćenje preko pola miliona kvadrata u zahvatu tivatskog aerodroma ušao u šestu godinu.
Juče je pred Privrednim sudom ovaj spor krenuo ispočetka, imajući u vidu da je dodijeljen sudiji Filipu Vujoševiću. Pred ranijim sudijom nijesu stigli da pročitaju dopunski nalaz vještaka geodetske struke Lazara Vukadinovića, koji je završen još krajem 2022. godine. Međutim, iz Morskog dobra nijesu njime zadovoljni, jer tvrde da se Vukadinović nije izjasnio ko je u vrijeme zaključenja ugovora 2008. godine i kasnijih aneksa imao pravo korišćenja i upravljanja spornim parcelama. To je tražio i Apelacioni sud, ukidajući prvostepenu presudu kojom je odbijen tužbeni zahtjev Morskog dobra, koji ovaj iznos traže za period od 2013. do 2017. godine. Zato je odloženo i jučerašnje ročište za kraj marta, kako bi se Vukadinović izjasnio o ovim pitanjima.
On je ranije nakon višemjesečnih pokušaja da dođe do arhivske dokumentacije utvrdio da je riječ o državnoj imovini na kojoj pravo raspolaganja ima Vlada, dok je pravo korišćenja na Aerodrome upisano 2015. godine na zahtjev Uprave za imovinu. Ipak za Apelacioni sud je bilo sporno po kom osnovu je Uprava podnijela taj zahtjev, te da li mu je prethodila odluka Vlade.
Ugovorom je bilo regulisano korišćenje ovog zemljišta, ali su Aerodromi nakon isteka odbili da potpišu aneks iako su nastavili da ga koriste, što, kako smatraju u Morskom dobru, znači da je ugovor produžen po sili zakona. Aerodromi su tada godišnje plaćali deset centi po kvadratu, odnosno 54.500 eura. Prvostepenom presudom zahtjev Morskog dobra je odbijen uz obrazloženje da je riječ o aerodromskom kompleksu na kom Aerodromi imaju pravo upravljanja prenijeto od Vlade, zbog čega nemaju obavezu plaćanja naknade bez obzira što su u zoni morskog dobra.
Sud je, nakon što je Vukadinović mjesecima čekao na dokumentaciju iz Državnog i Istorijskog arhiva, od tivatskog katastra dobio hronologiju upisa, ali bez podatka na osnovu čega je na Aerodrome upisano pravo korišćenja. Vukadinović je ranije naveo da je pokušao da dobije informacije od i Uprave za nekretnine, ali i pored pozivanja na Zakon o slobodnom pristupu informacijama, u tome tada nije uspio.
Zakonom je propisano da imovinom u zoni morskog dobra upravlja istoimeno preduzeće, dok Vlada odlučuje o uslovima i visini naknade za korišćenje zemljišta, na osnovu čega se zaključuje ugovor sa Morskim dobrom. Aerodromi sa pripadajućom infrastruktorom su, prema zakonu, dobra u opštoj upotrebi kojima raspolaže država.
U ukidnom rješenju Apelacionog suda se navodi da je neophodno utvrditi da li je pravo korišćenja upisano na osnovu odluke Vlade, imajući u vidu da je država osnivač obje strane u sporu. Ukazuju da se iz odluke Vlade o osnivanju Aerodroma ne može pouzdano zaključiti da li je sporno zemljište ušlo u procjenu vrijednosti kapitala niti je to moguće utvrditi iz Statuta.
Foto: Mina
