Trend sve češćeg plaćanja karticama umjesto gotovim novcem odavno je popularan širom razvijenog svijeta, a sudeći prema podacima koje je Centralna banka (CBCG) dostavila „Danu“, činjenica je da ni građani Crne Gore ne posustaju.
Prema ovim podacima, broj aktivnih kartica iznosi gotovo pola miliona.
– Ukupan broj platnih kartica u Crnoj Gori koje su izdali pružaoci platnih usluga, odnosno kreditne institucije, nezavisno od broja funkcija na kartici, na dan 31.12.2023. godine iznosio je 490.637. Napominjemo da sve kreditne institucije koje posluju na tržištu Crne Gore, njih 11, posluju sa platnim karticama, odnosno izdaju platne kartice – istakli su iz Centralne banke.
Iz vrhovne monetarne institucije navode i da je na kraju 2023. godine, odnosno do 31. decembra prošle godine, na tržištu Crne Gore bilo ukupno 508 bankomata (ATM) i 16.310 POS terminala, odnosno uređaja za korišćenje kartica, instaliranih na prodajnom mjestu ili šalteru pružaoca platnih usluga.
– Prema posljednjim raspoloživim podacima, ukupan broj platnih transakcija u Crnoj Gori izvršenih platnim karticama s funkcijom plaćanja, u periodu januar – decembar 2023. godine iznosio je 48.398.494, sa ukupnom vrijednošću od 1,02 milijarde, dok je u istom periodu 2022. godine broj navedenih transakcija iznosio 39.839.849, a ukupna vrijednost transakcija 913,64 miliona eura. Podaci pokazuju da je, posmatrano u odnosu na isti period 2022. godine, došlo do povećanja broja transakcija za 21,5 odsto, odnosno vrijednosti realizovanih transakcija za 11,6 odsto. CBCG ne raspolaže podacima o transakcijama obavljenim gotovinom – navode iz CBCG.
Ipak i pored značajnijeg rasta plaćanja karticama, i dalje postoji znatan broj objekata u kojima građani nisu u prilici da plaćaju karticom, već gotovim novcem. Taj problem naročito je izražen nedjeljom, kada je za trgovine neradan dan. POS terminali ne postoje na trafikama, u brojnim pekarama, ali često ni u manjim radnjama. Takođe, postoji i znatan broj kafića koji ne praktikuju plaćanje karticom.
Kada je riječ o lideru po pitanju bezgotovinskog plaćanja, u Evropi se ističe Švedska. Pandemija koronavirusa prije nekoliko godina ubrzala je proces, pa se u toj državi više gotovinom ne može plaćati u javnom prevozu, a trend se potom prenio na brojne restorane, hotele, muzeje… Kada je riječ o strukturi stanovništva koja koristi bezgotovinsko plaćanje u toj zemlji, gotovo 75 odsto mladih ne koristi „živi“ novac, a svega 16 odsto najmlađih svoj džeparac čuva u novčanicima.
Foto: Ilustracija/elements.envato
