Dok na međunarodnim tržištima cijene hrane padaju poslednjih mjeseci, u Crnoj Gori je u istom periodu zabilježen njihov rast, pa je inflatorni pritisak na građane iz dana u dan sve veći. U javnosti se čuju brojne kritike zbog trenutne situacije, koje prate pozivi nadležnima da reaguju, ali konkretnijih pomaka, bar zasada, nije bilo, pa su pojedini proizvodi u Crnoj Gori skuplji nego u pojedinim državama Evropske unije, koje imaju znatno bolji standard, piše Dan.
Ekonomskom analitičaru Predragu Drecun nije jasno zašto Vlada ne reaguje konkretno, tim prije što i pojedini njeni zvaničnici konstatuju da se situacija otrgla kontroli.
– Ostaje nejasno i zašto je akcija „Stop inflaciji“ kratko trajala. Očigledno je da su trgovci čim je Vlada popustila krenuli u neopravdanu nadoknadu izgubljenog. Određene trgovce i bankarski sektor trebalo bi oporezovati snažnije. Banke bi morale da podnesu dio ovog tereta jer drže previše gotovine umrtvljenom. Postoji mehanizam za to, ali je potreba sinhronizacija Vlade i Centralne banke po pitanju mjera, koja, nažalost, izostaje duži niz godina – ističe Drecun.
On smatra da je država isključivi krivac za trenutnu situaciju jer je morala snažnije da reaguje na inflatorni udar sa kojim se građani svakodnevno suočavaju.
– Obratite pažnju na promocije sniženja nekih najvećih trgovinskih lanaca, sad se sve snižava za 30, pa i 40 odsto. To je, u stvari, vraćanje na početno stanje. U Njemačkoj je jeftiniji najveći broj prehrambenih artikala i nije teško zaključiti o čemu se radi. Vlada je dobro krenula sa akcijom „Stop inflaciji“, ali je brzo posustala. Ovdje je država isključivi krivac za svaki procenat rasta cijena iznad uvezene inflacije. Ima mehanizama koliko hoćeš – od institucionalnih pa do vainstitucionalnih – da se cijene drže pod kontrolom – kaže Drecun.
On smatra i da je novo zaduženje države neminovno, a da će kamatne stope zavisiti od toga kakva će biti nova vlada.
– Politički faktor je vrlo važan. Vlada koja ne obećava stabilnost i investicije neće moći povoljno da se zaduži. Naše zarade jedu trgovci jer proizvođača, nažalost, nemamo. Aktuelna vlada se zadužila po stopi od 10 odsto, što bi bilo opasna visina stopa za veća zaduženja. Zato sačekajmo novu vladu pa da vidimo što će biti – rekao je Drecun.
Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (UNFAO), u avgustu su porasle cijene prehrambenih proizvoda, osim riže i šećera, na šta je uticalo povećanje zaliha hrane.
FAO indeks svjetskih cijena prehrambenih proizvoda, koji na mjesečnom nivou prati promjene svjetskih cijena prehrambenih proizvoda kojima se trguje globalno, u avgustu je u prosjeku iznosio 121,4 boda, što je 2,1 odsto manje nego u julu.
Biljna ulja su u avgustu pojeftinila 3,1 odsto, djelimično poništivši veliki julski rast od 12,1 odsto. Svjetske cijene suncokretovog ulja pale su tokom mjeseca gotovo osam odsto, kao rezultat slabljenja globalne potražnje za uvozom i sve većeg broj ponuda velikih izvoznika, prenosi Si biz.
Srbija snizila cijene za oko 20 proizvoda
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je prije dva dana najavio da će cijene nekih proizvoda biti smanjene u dogovoru sa proizvođačima i trgovcima.
– Zajedničkim naporima sa proizvođačima i trgovcima pokušali smo da uradimo određene stvari. Zahvalan sam i proizvođačima i trgovcima i ministru Momiroviću na uloženom trudu – rekao je Vučić, uz komentar da se u tržišnoj ekonomiji trgovci ne mogu natjerati na smanjenje cijena.
Od sledeće srijede u svim trgovinskim lancima biće istaknuti proizvodi označeni sa „Bolja cena“, a Vučić je precizirao da će cijena biti snižena za 20 proizvoda.
Cijene namirnica padaju na međunarodnim tržištima
Globalne cijene sojinog ulja pale su zbog poboljšanih uslova za usjeve soje u SAD, dok su cijene palminog ulja umjereno pale zbog sezonskog povećanja proizvodnje u zemljama jugoistočne Azije.
UNFAO je naveo da je vrijednost indeksa cijena žitarica smanjena 0,7 odsto u odnosu na jul, a svjetske cijene pšenice pale su 3,8 odsto u avgustu zbog povećane dostupnosti vodećih izvoznika, dok su cijene ostalih žitarica pale 3,4 odsto, zbog velikih globalnih zaliha kukuruza iz rekordne žetve u Brazilu i nedavne žetve u SAD.
Istovremeno je vrijednost indeksa cijena riže porasla 9,8 odsto u odnosu na jul i dostigla 15-godišnju nominalnu vrijednost, što je, kako se navodi, odraz promjena na tržištu nakon zabrane izvoza bijele riža iz Indije, najvećeg svjetskog izvoznika riže.
Vrijednost indeksa cijena mliječnih proizvoda smanjena je četiri odsto u odnosu na jul.
Foto: Dan
