Vlada Duška Markovića znala je da krši sporazume sa investitorima jer im nije omogućila da završe projekte izgradnje malih hidroelektrana (mHE), te da će zbog neizvršavanja jedine svoje obaveze biti prinuđena da plati ogromne svote za obeštećenje. To su na juče održanom ročištu u sporu oko obustave izgradnje HE na Bukovici pred Privrednim sudom saopštili bivši državni sekretar u Ministarstvu ekonomije Nikola Vujović i nekadašnji savjetnik premijera Duška Markovića za energetska pitanja Ljubo Knežević.
Prema tvrdnjama Vujovića i Kneževića, Vlada je obustavom radova bila svjesna da krši potpisane ugovore zbog neispunjavanja uslova za izgradnju i već tada je razmatrala modalitete za obeštećenje, što su koncesionari i zatražili podnošenjem tužbe.
U pitanju su dvije male hidroelektrane koje je trabalo da gradi kompanija „Hidra MNE“ koja je u oktobru 2018. dobila građevinske dozvole za izgradnju dvije na rijeci Bukovici u Šavniku, čija je investicija, kako su ranije saopštavali mediji, procijenjena na 9,2 miliona eura. Vlasnici ove kompanije su Milovan Maksimović, brat od ujaka odlazećeg predsjednika države Mila Đukanovića, i njegov partner Jovan Gordijan.
Savjetnik za energetiku tadašnjeg premijera Ljubo Knežević naveo je da je tadašnja vlada bila svjesna da zbog neobezbjeđivanja uslova za izgradnju krši ugovor, da će morati da obešteti koncesionara i da je već tada tražila modalitete.
– Prvi predlog bio je da se nastave radovi na samo jednom od dva predviđena objekta, drugi je podrazumijevao da se investitoru omogući gradnja solarnog objekta istog kapaciteta na državnom zemljištu, a treći da se sporazumnim raskidom ugovora na osnovu nalaza revizorske kuće Deloit investitor obešteti. Četvrta opcija, koja je neformalno razmatrana, a koja je bila najmanje vjerovatna bila je da investitor bez naknade raskine ugovor – kazao je Knežević.
Vujović je u svom iskazu istakao da je nakon nekoliko propalih javnih poziva za dodjelu koncesije za mHE Bukovica, ona konačno dodijeljena kompaniji „Hidra MNE“, koja je imala najobimniju i najsveobuhvatniju dokumentaciju od svih koncesionara, te da je održano više javnih rasprava na kojima čak ni predstavnici NVO sektora nisu imali primjedbi.
– Protesti su kasnije bili organizovani na više lokacija i smatram da su bili politički instruisani, te da nisu imali veze sa uticajem na ekologiju, eventualnu ekonomsku štetu ili energetski sistem. Koliko su projekti obnovljivih izvora energije bili opravdani govore i podaci koji su putem medija plasirani, da je Elektroprivreda (EPCG) prošlu godinu završila u plusu tri do četiri miliona, a da nije bilo energije od ovih izvora, minus bi sigurno bio i do 100 miliona – kazao je Vujović.
On je istakao i da su mještani i NVO sektor bili podržani od strane određenih političkih partija kako bi se spriječila izgradnja, a koji su počeli neposredno pred sam početak radova.
– Nakon toga donesen je zaključak Vlade, kojim su investitori obaviješteni da će se ići u sporazumne raskide ugovora, te da će u okviru tih sporazuma morati da se vodi računa o interesima obje strane, što je podrazumijevalo naknadu štete, opravdano uloženih sredstava i izgubljene dobiti. Osnov je bilo mišljenje Deloita, za koji ne znam da li je urađen – istakao je Vujović, navodeći da do ugovora nikada ne bi došlo da je postojao bilo kakav negativni izvještaj sa javnih rasprava.
Vlada je u oktobru 2019. godine donijela zaključak oko sporazumnog raskida ovog ugovora, ali ga nije sprovela, pa je to uradila vlada Zdravka Krivokapića.
Marković i Sekulić pozvani kao svjedoci
Knežević je istakao i da je Vlada formirala komisiju u kojoj su bili on, državni sekretar Vujović i ministarka Sekulić, te da su obišli lokalitet kako bi se uvjerili zbog čega mještani brane početak radova. Pravna zastupnica investitora Ana Đukanović upitala je Kneževića da li zna koliko ljudi je protestovalo zbog izgradnje, na šta je on odgovorio više stotina. Đukanović je konstatovala da je broj protestanata porastao na nekoliko stotina tek nakon posjete, te da je prije toga od četiri do sedam ljudi bilo prisutno na protestima. Na narednom ročištu 13. juna svjedočiće Gordijan, Maksimović, kao i bivši premijer i ministarka, Duško Marković i Dragica Sekulić i zaposleni u NLB banci Dino Redžepagić i Edin Ćeranić.
Izvor, foto: DAN
