Crnoj Gori treba promjena dugoročnog kursa upravljanja javnim finansijama, treba joj prelazak sa politike zaduživanja na politiku razduživanja, tj. ograničavanje novih kredita na projekte s visokim povratom ulaganja i produženje rokova otplate postojećih dugova, poručuju iz Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru („Stega“).
Kako navode, umjesto zahtjeva za snažnim zaokretom u ekonomiji, koji je „Stega“ uputila premijeru 19. februara, Crna Gora je dobila novi kredit od 850 miliona izdavanjem obveznica i netačne informacije o ukupnom dugu.
Kako dodaju, koristeći Monstatove podatke i sagledavanjem ukupnog konteksta, analize i zaključci o stanju ekonomije su nepovoljni, neki čak i alarmantni.
– Umjesto „Unapređenja planiranja, ocjene i selekcije produktivnih javnih investicija“ unaprijediti sistematsku upotrebu cost benefit analiza i studija i domaćih kapaciteta za ocjenu i selekciju javnih investicija. Investicije fokusirati na uska grla privrede i infrastrukture sa nižim troškovima, a velikim benefitima, uz naglasak na razvoj sjevera i konektivne infrastrukture unutar same Crne Gore. Javne investicije u socijalnu infrastrukturu, zdravstvo, obrazovanje, kao i nauku i tehnologiju, i produktivno usvajanje i aplikacije vještačke inteligencije. Izbjegavati megaprojekte, koji se često pretvaraju u neproduktivne projekte koji nose ogromne troškove, sada i neizvjesne benefite u daljoj budućnosti, i koji odvlače resurse od uskih grla i nose velike rizike zaduživanja i eskalacije troškova – navode iz „Stege“.
Po njihovim navodima, Crnoj Gori treba političar koji drži riječ i koji vodi državnu politiku, a ne koji priča bajke namijenjene izborima. Da vodi odgovornu fiskalnu politiku koja ima za cilj jačanje fiskalne snage zemlje, eliminaciju/smanjenje budžetskog deficita, smanjenje javnog duga i dostizanje investicionog kreditnog rejtinga. Sve to bi imalo višestruke pozitivne efekte na dinamiku i kvalitet domaćih i stranih investicija i kapacitet i otpornost zemlje da izdrži neizbježne ekonomske šokove.
– Visok budžetski deficit i visoka (neracionalna) javna trošenja dugogodišnji su problem, koji ozbiljno ugrožava fiskalnu stabilnost zemlje. Nakon svih povećanja i podbacivanja prihoda i mogućih novih spoljnih udara ili podbacivanja privredne aktivnosti i turističke sezone ove godine, deficit bi mogao da bude puno veći, uvećavajući time javni dug. Kamatna plaćanja iz državnog budžeta iznose već nekoliko procentnih poena, što je upozoravajući crveni alarm – ističu iz „Stege“.
Stoga, kako navode, već sada su potrebne nove hitne i snažne mjere za fiskalnu konsolidaciju, kako bi Crna Gora ušla u Evropsku uniju s pozicije fiskalne snage, a ne slabosti. To, po sebi, kako ističu, doprinosi kredibilnosti crnogorskog puta u EU, jer pokazuje da je država sposobna da odgovorno i održivo upravlja svojim javnim finansijama, ključnom polugom ekonomske politike.
Kreditni rejting države nizak
Kako navode iz „Stege“, znatno povećanje plata i penzija povećalo je jedinični trošak rada crnogorskih proizvoda i time ih učinili manje konkurentnim u odnosu na okruženje i konkurentne privrede. To se odrazilo i na konkurentnost turizma protekle godine, a, kako predviđaju, i ove će.
– Uvoz konstantno i višestruko premašuje izvoz, što je sada alarmantno. Kreditni rejting države je nizak, a sadašnja praksa zaduživanja, u dobroj mjeri radi vraćanja starih dugova, već predstavlja ranu fazu nesolventnosti i snažan signal krize – naveli su iz „Stege“.
Visok javni dug raste uz visoke troškove pozajmljivanja
Visoka izdvajanja za plate, penzije i kamate ostavljaju malo prostora za veća, a neophodna ulaganja u zdravstvo, obrazovanje, produktivne javne investicije usmjerene na razvoj privrede i inovacije, napominju iz „Stege“.
– Visok javni dug raste uz visoke troškove pozajmljivanja: uveliko prelazi 60 odsto BDP-a, što predstavlja izazov za održivo zaduživanje. Mala, otvorena, izuzetno ranjiva privreda, kao što je crnogorska, treba da ima niži ciljni nivo javnog duga da bi imala marginu sigurnosti u odnosu na nove spoljne udare i da bi poboljšala svoj kreditni rejting i znatno oborila svoje kamatne troškove za pozajmljivanja na srednji rok. Upozoravamo da postoje države koje su bankrotirale i sa nivoom duga ispod 60 odsto, posebno uz značajan rast kamata na dug – navode iz „Stege“.
foto: Stega
