Ni jedan grad u Crnoj Gori nije propao kao Pljevlja i najbolji je primjer dekadencije kroz koju je naše cijelo društvo prošlo u prethodnom periodu.
To je ocjenio premijer Milojko Spajić, na predstavljanju projekta Plana za oporavak Pljevalja, održanom u prostorijama Rudnika uglja u Pljevljima.
„Ne postoji ni jedno drugo mjesto u Crnoj Gori koje je ovoliko palo od onoga što je bilo osamdesetih godina. To pokazuju i zvanični podaci. Ja ne govorim ovo subjektivno zato što sam odavde i zato što emotivno pristupam toj temi. Samo gledam objektivne činjenice. Uskoro ćemo imati podatke sa popisa koji će pokazati da su Pljevlja napustilo pola grada, pola opštine je napustilo Pljevlja. Takvi podaci su alarmantni za svakog razumnog čovjeka. Upravo je ovaj plan primjer da jedno mjesto, koje je najviše propatilo i imalo najveći pad da ima budućnost. To je automatski signal i drugim mjestima, koja nisu toliko propala kao Pljevlja da i oni imaju sjajnu budućnost. Hvala svima koji su dali ogromno zalaganje dali veliki doprinos izradi ovakvih projekata, i koje Vlada jedva čeka da podrži“, rekao je Spajić.
Prezentaciji projekta prisustvovali su i ministri energetike i rudarstva Saša Mujović i i zdravlja Vojislav Šimun, čelnici lokalne smaourpave i lokalnih preduzeća.
Predstavljajući projekat Topifikacije Pljevalja ministar Mujović je kazao da je Vlada Pljevlja detektovala kao neuralgičnu ekološku tačku i kao grad sa lošim kvalitetom vazduha, koji predstavlja permanentnu opasnost za zdravlje svojih građana.
„Vrlo ćete često čuti da su Pljevlja i ugalj neraskidivo vezani. Čućete od mnogih da kažu da života u Pljevljima nema bez uglja ,da je ugalj taj koji je doprinio da ovaj grad ekonomski ojača i napreduje. Međutim, ako pogledamo analizu sa druge strane pa vidimo koliki je stepen obolijevanja građana ovog grada, koliki je stepen smrtnosti i kada vidimo kakva je demografska situacija u Pljevljima onda možemo postaviti i pitanje da li ugalj znači život ili smrt i pogibiju za ovaj grad. Evropa je jasna i ona je donijela odluku da ugalj mora biti protjeran i da se uglja moramo odreći. Projekat toplifikacije Pljevalja predstavlja jednu vrstu melema na ranu i način kako ovaj grad može najbrže i najbolje da se oporavi naročito sa ekološkog aspekta. Ova Vlada ne polaže ekskluzivno pravo na ovaj projekat. Ovaj projekat u idejnom smislu je postojao i četrdesetak godina unazad. Neke određene aktivnosti su počele i sprovođene sa početkom ekološke rekonstrukcije Termoelektrane (TE) Pljevlja, ali sada je finale i treba otpočeti proces realizacije ovog strateški važnog projekta. Ovaj projekat je mnogo važan za Pljevlja i predviđa da se realizuje u nekoliko faza“, rekao je Mujović.
Kazao je da prva faza projekta podrazumjeva izradu primarnog toplovoda od TE Pljevlja do užeg gradskog jezgra, sa osnovnim ciljem da se eliminišu glavne gradske kotlarnice, kao najveći zagađivači vazduha u Pljevljima.
Naveo je da će sa realizacijom projekta toplifikacije, TE postati termoelktrana-toplana što znači da će TE manje proizvoditi struje ako bude više koristila pare za toplotnu energiju.
„Prva faza toplifikacije je dužina primarnog toplovoda dva, tri kilometra. Očekuje se vrlo brzo dobijanje građevinske dozvole, i početak radova koji su predviđeni da traju 12 mjeseci. Odmah nakon prve slijede druga i treća faza čija se suština ogleda u tome da se izradi otpriike 20 priključaka na primarnu mrežu, odakle bi se mogla obaviti dalja distribucija toplote prema gradskim naseljima. Ta druga i treća faza zahtijevaju dodatnih 12-13 mjeseci. Kada će kompletan projekat biti realizovan zavisiće od više faktora među kojima su i vremenske prilike. Kao ministar želim da istaknem da ono što smo obećali prilikom prve posjete premijera Spajića Pljevljima da ćemo brinuti o Pljevljima i da vratimo ono što Pljevljima pripada, mislim da smo na pravom putu da realizujemo. Reći ću još jedan važan projekat koji je u toku, a to je projekat pospješivanja energetske efikasnosti. Moramo istaći da je za cijelu Crnu Goru opredijeljen iznos od 8,8 miliona eura za poboljšanje energetske efikasnosti. Bili smo darežljivi prema Pljevljima, odnosno favorizovali smo Pljevlja u odnosu na druge gradove, jer je od ukupnog iznosa 2,8 miliona opredijeljeno za Pljevlja. Oko 1,1 milion eura biće opredijeljeno za popravku fasada u Pljeviima a 1,7 miliona će se koristiti za domaćinstva odnosno za nabavku energetski efikasne opreme. I tu je stepen subvencije 60 odsto“, rekao je Mujović.
Kazao je i da se brzo i lako ne može ugasiti TE Pljevlja niti prestati korišćenje uglja, ali da će veliki dio sredstava iz Plana rasta biti opredijeljen za opštinu Pljevlja.
Pljevlja su, istakao je Mujović detektovana i kao grad u kojem su žene malo uključene u biznis.
„Do 2027. imamo obavezu da prekvalifikujemo 500 zaposlenih u Pljevljima i da otvorimo nova radna mjesta. Vjerujemo da će ovaj grad ići uzlaznom putanjom“, rekao je Mujović.
Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da će se do kraja 2027. izgraditi zgrada nove bolnice u Pljevljima, koja je, kako je istakao, krucijalno pitanje za lokalnu zajednicu. Nova bolnica imaće 140 bolničkih kreveta.
Osim ovog projekta planirana je i gradnja sedmosrpatne zgrade za zdravstvene radnike, na lokaciji Mali logor, a uskoro će biti otvoren tender za renoviranje zgrade Hitne pomoći u Pljevljima vrijedan oko 75.000 eura.
Predstavnik „Monteputa“ govorio je o projektu brze saobraćajnice od Crnča u opštini Bijelo Polje do Pljevalja i granice sa Bosnom i Hercegovinom (BiH).
Kazao je da je ova saobraćajnica, koja će imati četiri saobraćajne trake i razdjelnu traku od velikog značaja za razvoj Pljevalja.
Menadžerka Opštine Ljiljana Đondović predstavila je projekat Sportsko turističkog centra, koji podrazumjeva objedinjavanje svih postojećih sportskih objekata, dvoranu Ada, stadion pod Golubinjom, Dom Vojske i izgradnju novih objekata kao što je bazen i uređenje.
Ona je predstavila i projekat izgradnje sportskog kompleksa na Borovičkom jezeru vrijedan više miliona eura , a koji bi se fazno radio.
Izvršni direktor Rudnika uglja Nemanja Laković najavio je i izgradnju dvije stambene zgrade za zaposelne u Rudniku uglja, na mjestu sadašnje rudničke radionice.
Foto: Goran Malidžan
