Seshadri: CG će imati visoke potrebe za eksternim finansiranjem, MMF ima povjerenja u Vladu

Crna Gora će imati visoke potrebe za eksternim finansiranjem, kazao je na zajedničkom presu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Centralne banke Crne Gore i Vlade šef Misije MMF za Crnu Goru Srikant Seshadri.

Tim za Crnu Goru MMF-a, koji je predvodio Seshadri, obavio je konsultacije za Crnu Goru u periodu od 29. januara do 9. februara 2024. godine. Seshardi je kazao da je MMF spreman da partnerski podrži pomoć CBCG na transparentnosti i snaženju kapaciteta.

On je dodao da Misija MMF-a nije vidjela program „Evropa Sad 2“, zbog čega ga ne može detaljno ni komentarisati.

– Minimalna i prosječna plata mogu se povećati ali da to bude fisklano održivo. Imamo povjerenje u Vladu, kazao je Seshardi.

Guvernerka Centralne banke Irena Radović je navela da je bankarski sistem zdrav i na istorijskom minimumu, te da su depoziti na 5,5 miliarsdi eura, a evidentan je pad nekvalitetnih kredita za 0,72 odsto.

– To znači da je CBCG implementirala uspješne mjere. Kapital je štit bankarskog sistema, a jedino zdrav bankarski sistem je preduslov razvoja naše zemlje, konstatovala je Radović.

Kako je istakla, u narednom periodu će doći do smanjenja stope rasta BDP-a.

– Ali vjerujem da će na osnovu ambiciozne agende Vlade, ovaj trend biti na visokom nivou, pogotovo u regionalnom kontekstu. Evidentno je da bilježimo pozitivan trend – nivo inflacije bio je 4,3 odsto u decembru 2023, i sa optimizmom gledamo u 2024. godinu, kazala je Radović.

Seshardi je ocijenio da se nakon snažnog učinka u 2023. očekuje se da će rast biti na umjerenom nivou u 2024. godini. 

– Ekonomija ja imala snažan rast 2023, sa prociijenjenih šest procenata, kako je turizam prebacio nivoe iz 2019. godine, a priliv migranata nastavio da podržava privatnu potrošnju. Nastavljeni su pozitivni trendovi na tržištu rada, gdje je došlo do povećanja nivoa zaposlenosti i učešća radne snage. Očekuje se da će rast turizma u 2024. biti na umjerenom nivou. Ukoliko ne bude bilo dodatnih neto priliva migranata, vjerovatno će da će doći i do usporavanja rasta potrošnje, ocijenio je Seshardi nakon posjete.

Stoga se, istakao je, očekaju da ukupan ekonomski rast bude na umjerenom nivou od 3,7 procenata.

– Inflacija se spustila sa svog navjišeg nivoa od 17,2 procenata iz 2022, na 4,3 u decembru 2023. godine, pa je time došlo do značajnog smanjenja razlike u odnosu na inflaciju euro zone. Da li će se ovaj trend nastaviti zavisi od međunarodnog okruženja za cijene berzanskih roba i od domaćih pritisaka na zarade. Eksterni deficit tekućeg računa je naglo sužen na procijenjenih 11 procenata BDP-a u 2023. godini. Prilivi stranih direknih investicija koji idu u sektor nekretnina su i dalje dominanatan izvor koje se može identifikovati finansiranja deficita tekućeg računa. Kako rast turizma bude dostigao umjerene nivoe, očekuje se da će se deficit tekućeg računa vratiti na svoj istorijski prosjek od oko 13 procenata BDP-a na srednji rok, konstatovao je Seshardi.

Dodao je i da se očekuje postepeno povećanje javnog duga na osnovu tekućih politika.

– Pad javnog duga sa najvećeg nivoa od 107 procenta BDP-a iz 2020, na procijenjenih 62 procenta u 2023. je potpomognut post-pandemijskim ekonomskim oporavkom, visokom inflacijom, kao i korišćenjem depozita koji su akumulirani iz visoke emisije zaduženja u 2020. godini. Kako ovi leđni vjetrovi budu jenjavali, a ukoliko ne bude bilo dodatnih mjera za smanjenje fiskalnih deficita, očekuje se da će se dug postepeno povećati u narednim godinama. Od 2022. je došlo do trajnog gubitka prihoda usljed ukidanja doprinosa za zdravstvo i uvođenja neoporezivog dijela dohotka za porez na dohodak fizičkih lica, kao i zbog povećanja rashoda za socijalnu zaštitu. Ovi fiskalni gubici su djelimično nadomješteni većim prihodima od doprinosa za penziono osiguranje, PDV-a i poreza na dobit pravnih lica, koji se pripisuju većoj privatnoj potrošnji i ekonomskom rastu, kao i reformama iz 2022. godine, naveo je između ostalog Seshardi.

Preuzimanje obaveze da se usidri dug će značajno osnažiti srednjoročni fiskalni okvir, naveo je.

– Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti Crne Gore već definiše gornji nivo odnosa duga i BDP-a na 60 procenata. Konvergencija ka ovoj gornjoj granici do 2028. (što je ciljana godina vlasti za pristupanje Crne Gore EU) se može postići održavanjem nenegativnog primarnog salda od 2026. nadalje. Mi preporučujemo da snažna opredijeljenost za sidrenje duga i strategija nadležnih organa o tome kako se pridržavati istog budu istaknuto uključeni u Smjernice makroekonomske i fiskalne politike Vlade koje treba da se donesu i da budu ponoljene u budžetskoj dokumentaciji tokom sljedećih godina. Po našem viđenju, da bi nadležni organi dostiglni primarni saldo do 2026. godine, biće neophodno fiskalno prilagođavanje od oko 1,5 procenata BDP-a. Dalji gubici prihoda i/ili povećanje strukturnih rashoda podigli bi potreban nivo fiskalne konsolidacije za postizanje ovog cilja. S obzirom na velike potrebe za finansiranjem koje dolaze u sljedećih nekoliko godina (procijenjene na 14 i 17 procenata BDP-a u 2025. odnosno 2027. godini), usvajanje snažnog fiskalnog sidra bi signaliziralo da Crna Gora ima vjerodostojan okvir za odgovorno upravljanje svojim javnim finansijama. Spremni smo da pomognemo crnogorskim vlastima u njihovim naporima da osnaže fiskalni okvir, istakao je šef Misije MMF za Crnu Goru.

Struktrune fiskalne reforme bi podržale zdrave javne finansije, a socijalnim transferima treba upravljati kroz bolje usmjeravanje prava na naknade ka onima koji su najugroženiji, naveo je Seshardi.

– Rast fonda zarada u javnom sektoru treba obuzdati u srednjoročnom periodu. U proces planiranja javnih investicija treba u potpunosti uključiti kao aktivne učesnike one organe uprave koji su zaduženi za implementaciju kapitalnih projekata. Time bi se povećala efikasnost kapitalnog budžetiranja i implementacija, tako da najvrijedniji projekti dobiju potrebna sredstva, naveo je on.

Kako je dodao, jačanje kapaciteta nedavno podijeljene Poreske uprave i Uprave carina će biti ključno za povećanje fiskalnih prihoda na najlakši mogući način. 

– MMF je podržavao i nastaviće da podržava crnogorske vlasti kroz pružanje razvoja kapaciteta u ovim i drugim oblastima, zaključio je Seshardi.

Foto: RTNK

Prijava
Obavijesti o
0 komentara
Umetnuti fidbek
Vidi sve komentare
NIKŠIĆ PROGNOZA

Table of Contents