Crna Gora treba da smanji javnu potrošnju, deficit javnih finansija i javni duga. Glavni ekonomski izazov je politička neizvjesnost, navedeno je u ekonomskom izvještaju Svjetske banke(SB) kojeg su danas predstavili šef kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Kristofer Šeldon i viši ekonomista Svjetske banke Mark Šifbauer.
Kako je navedeno Crna Gora je prošle godine imala najveću stopu ekonomskog rasta na Zapadnom Balkanu od 13 odsto, zahvaljujući postpandemijskom oporavku turizma i usluga. Za ovu godinu se predviđa uskoravanje rasta na 6,3 odsto što bi takođe bio najveći rast u regionu.
Navedeno je i da je stopa radne aktivnosti povećana na rekordnih 58,9 odsto, dok je stopa nezaposlenosti smanjena na istorijski minimum od 14,7 odsto.
Novodobreni krediti u 2022. godini porasli su za 31,5 odsto, dok su koeficijenti adekvatnosti kapitala i likvidnosti bili znatno iznad zakonskih minimuma. Navedeno je i da je likvidnost izuzetno velika i da su likvidna sredstva u odnosu na sktivu iznosila 30,7 odsto.
U 2022. godini došlo je do porasta deficita tekućeg računa zbog rasta uvoznih cijena. Rast izvoza roba i usluga povećan je za 44 odsto u ondosu na 2021, dok je rast uvoza povećan za 43 odsto.
Naplata PDV-a poveća je za 31 odsto zbog rasta potrošnje i cijena, dok je državni prihod od kaciza ostao na istom nivou iako je Vlada smanjila iznose akciza na goriva. Prihodi od doprinosa i poreza na dohodak su smanjeni kao dio vladine poreske reforme kojom su ukinuti doprinosi za zdravstveno osiguranje i uveden neoporezivi dio zarade.
Potrošnja je povećana zbog rasta socijalnih davanja, plata i penzija kao i plaćanja dugova Fonda zdravstva iz prethodnih godina.
„Iako postoje snažni politički pritisci snažni politički pritisci da se poveća potrošnja, fiskalni prostor je ograničen, a nove obaveze na strani potrošnje treba da budu u skladu sa potrebom smanjenja deficita i duga. Usvojeno povećanje akcize na duvan i prošireni obim akciznog oporezivanja šećernih proizvoda dobrodošli su ne samo u smislu ostvarivanja većih prihoda, već i ostvarivanja boljih zdravstvenih i socijalnih rezultata“, navedeno je u izvještaju.
Javni dug Crne Gore opao je sa 84 odsto BDP-a u 2021. godini na 70,8 odsto na kraju 2022. godine zbog većeg nominalnog BDP-a, negativnog neto zaduživanja i čenjenice da je većina finansijskih potreba u 2022. izmirivana iz depozita.
Šeldon je kazao da 2025. godine Crnoj Gori na plaćanje prispjeva velika rata starog duga i da do tada treba da radi na smanjenju javne potrošnje i deficita, koji je u 2022. godini iznosio 5,2 odsto.
Iz Svjetske banke navode da je u 2022. izglasano nepovjerenje dvijema vladama, što je izazvalo politički i institucionalni zastoj.
„Složenost i krhkost političkog pejzaža usložnjava neizvjesnost, usporava proces reformi i ne samo da skreće fokus sa neposrednih ekonomskih izazova već ih i pojačava. S obzirom na visoku osjetljivost Crne Gore na eksterne šokove, a posebno u veoma neizvjesnom spoljnem okruženju, koje je podložno mnogim negativnim rizicima, Crna Gora mora ojačati svoj mehanizam unutrašnje stabilnosti. Odnosno, mora u potpunosti riješiti svoju političku i institucionalnu krizu, voditi razboritu fiskalnu politiku i sprovesti strukturne reforme za otporniji rast“, navedeno je u izvještaju.
Svjetska banka predviđa da će inflacija u ovoj godini iznositi 7,9 odsto kao i da će u 2024. psati na 4 odsto.
Kao bitan spoljni rizik navodi se rast troškova zaduživanja, „posebno ako fiskalni ciljevi nisu učvršćeni fiskalnom opreznošću“.
„Stoga je od ključne važnosti da Vlada pokaže svoju posvećenost putu smanjenja duga. Politička nestabilnost i složenost su glavni domaći rizici. Ozbiljnost izazova, međutim, zahtjeva snažnu političku posvećenost i akcije za ublažavanje ovih rizika“, navedeno je u izvještaju.
