Savez udruženja penzionera traži veće penzije za sve korisnike

Izjava premijera Milojka Spajića da će minimalne penzije od prvog januara biti 450 eura izazvala je reakcije velikog broja penzionera, posebno onih koji nijesu obuhvaćeni ovim povećanjem, te takvu odluku doživljavaju svojevrsnom diskriminacijom, poručio je predsjednik Saveza udruženja penzionera Branko Vešović.

On je na jučerašnjoj sjednici Upravnog odbora ovog udruženja najavio da će uputiti primjedbe i prijedloge i istakao da je inflacija otkrila mnogobrojne probleme u našem penzionom sistemu, što je uticalo na pogoršanje standarda penzionera.

Parlament ne čuje glas penzionera

„Prije svega tu su generalno niske starosne penzije, gledajući odnos izdvajanja za njih u toku radnog vijeka. Aktuelno zakonsko rješenje onemogućava redovno i korektno usklađivanje penzija (misli se na modifikovanu metodu obračuna penzija, koja zivi od 2011. godine i koju Savez pa i opštinska udruzenja nijesu nikad prihvatili, mada parlament nikad nije osluškivao glas penzionera). Svi ovi problemi ukazuju da je došlo vrijeme za temeljnu reformu penzionog sistema i Fonda PIO“, poručio je Vešović.

Savez ocjenjuje da rješavanje ovih problema zahtijeva sveobuhvatan i temeljan pristup koji uključuje socijalni dijalog između Saveza udruženja penzionera, Vlade, nadležnih ministarstava, Fonda PIO i ostalih zainteresovanih strana. Zalažu se za traženje kompromisa i dugoročnog rješenja, koje će osigurati pravednost i održivost penzijskog sistema i povećanja svih penzija jer, kako je naglašeno, to su penzioneri zaslužili.

Vešović naglašava da se penzioneri koji su plaćali veće doprinose mogu osjećati kažnjenim jer je paradoksalno da se višedecenijski veći doprinos penzionom sistemu ne vrednuje adekvatno. Sa socijalnog aspekta nezadovoljstvo penzionera može voditi do jačanja generacijskog jaza i podizanja tenzija između socijalnih grupa.

Jovica Marković, predstavnik Udruženja penzionera Berane, kazao je da nije u redu da se penzionerima koji su radili samo 15 godina poveća u zadnjoj godini penzija 200 odsto, dok onima koji su radili 30 i više godine samo usklađuju penzije.

„Znam ljude koji su radili samo desetak godina i narednih pet godina staža dobili preko biroa, a u međuvremenu radili na crno. Nijesu centa dali državi i sada se upoređuju sa onima koji su 40 godina radili i uplaćivali doprinose. Nema to nigdje u nijednom zakonu“, kazao je Marković, koji tvrdi da su najave Ministarstva rada da će povećati samo minimalne, a ostale penzije samo usklađivati, nepravedne i nelogične.

Potpredsjednica Saveza udruženja penzionera i predstavnica iz Nikšića istakla je da treba povećati penzionerima koji sada imaju 296 eura minimalnu penziju i da oni nijesu krivi što su ostali bez posla i nijesu mogli dalje da se zaposle.

„Radi se o penzionerima koji su na rubu egzistencije i država mora voditi računa o njima. Međutim, Zakon o PIO treba reformisati i tačno definisati i razgraničiti te penzionere od ostalih. Međutim, nas niko ne pita ništa. Nekad je bilo pet zaposlenih na jednog penzionera, sada je to jedan na jedan. Kako će biti kada se ukinu doprinosi kako su najavili, ne znam. Može da nastane situacija da u budžetu ne bude novca za nas“, poručila je Međedović.

Zaključci

Predstavnici penzionera su na sjednici usaglasili zaključke koje će uputiti Vladi, Ministarstvu rada i socijalnog staranja i Fondu PIO.

Zaključili su da nijesu protiv povećanja minimalnih penzija, ali da treba odrediti i povećanje ostalih penzija. U protivnom bi došlo do velike reakcije u penzionerskoj populaciji. Predlažu da se penzije vežu za prosječnu platu u odnosu 1:63-65 odsto; da se naparvi dinamika usklađivanja ostalih penzija po četiri kvartala, a ne kao do sada tri puta godišnje, te da se traži prijem predstavnika Saveza udruženja penzionera u Socijalni savjet.

Ocijenjeno je da rješavanje problema povećanja penzija zahtjeva sveobuhvatan i temeljan pristup koji uključuje socijalni dijalog između Vlade i resornih ministarstava, Fonda PIO, Saveza udruženja penzionera i ostalih zainteresovanih strana; da se preispita odluka Ustavnog suda i da se omogući da odlazak u penziju bude isti za muškarce i žene i to sa 64 godine starosti; da se pokrene postupak za novo regulisanje statusa pravnog položaja Saveza udruženja penzionera i ostalih opštinskih udruženja. Dosadašnji status se dovodi u pitanje, zbog toga što se nekontrolisano ,,rađaju“ nove nevladine organizacije koje, nažalost, podržava Fond PIO.

I na kraju, uputili su prijedlog da se iskoristi nastupajući popis stanovništva i naprave socijalni kartoni.

Peković: Razdvojiti minimalnu penziju od socijalnih davanja

Marko Peković iz Udruženja penzionera Podgorica istakao je da treba zakonom uvesti socijalna davanja za ugrožene penzionere. Naglašava da je 40 godina radio kao prosvjetni radnik i sada ima penziju nešto veću od 450 eura, što znači da se njemu neće povećavati, a stigli su ga oni koji su radili samo 15 godina.

„Zakonom treba razgraničiti socijalna davanja od minimalne penzije. Ako treba pomoći ugroženim penzionerima, koji svakako ne mogu da žive od 296 eura, treba ustanoviti socijalna davanja. Treba napraviti razliku između onih koji su radili samo 15 godina i onih koji su radili 40“, poručio je Peković.

Foto: Envatoelements

NIKŠIĆ PROGNOZA