Prognoze za skijališta nijesu ohrabrujuće, ulaganja dovedena u pitanje

Skijalište koje je trebalo da bude zamajac razvoja Kolašina i cijelog sjevera, ove zime je prazno.

Nedostatak sniježnih padavina doveo je u pitanje opravdanost višemilionskih investicija, koje još nijesu dovedene do kraja. Država je do sada investirala oko 100 miliona eura za nova skijališta, a projekcije meterologa za naredni period nijesu ohrabrujuće.

Iako su ove sezone u kolašinskim skijalištima očekivali rekordnu posjetu skijaša, ove zime snijega je bilo jedva za grudvanje. A nekad je, kaže prvi direktor nekadašnjeg Ski centra Bjelasica, bilo drugačije.

„Nedostatak snijega je elementarna nepogoda za Kolašin. Mi smo zaista u svim elaboratima koje smo tada pravili da bi dobili investiciju za ovo skijalište i u svoj literaturi smo našli da je snijeg u Kolašinu od novembra do maja mjeseca“, kaže bivši direktor Luka Medenica.

Iako 90-ih snijega nije falilo, novca, u kasi državnog skijališta očigledno jeste. Ono je 2007. privatizovano kao neprofitabilno i prodato za 550.000 eura. S druge strane, desetak godina kasnije država gradi novo na sunčanim padinama Troglave i ulaže više od 30 miliona.

„Što se tiče investicije u skijalište siguran sam da se to neće otplatiti još jedan duži period. Međutim, što se tiče opravdanosti ulaganja u skijalište, ja vam mogu reći da o tome možemo ozbiljno pričati tek onda kada Ski centar Kolašin dobije vještačko osnježavanje“, kaže Bojan Medenica, direktor Ski centra „Kolašin 1600“.

„Treba malo zastati na planini Bjelasici i sa hotelima i sa žičarama. Sačekati, pitati struku, pitati ljude koji prate klimu“, napominje Luka Medenica.

Iako se sve češće dešava da snijeg kasni usljed globalnih klimatskih promjena, država je u razvoj bijele industrije uložila oko 100 miliona eura. Da li su crnogorski meteorolozi konsultovani u vezi sa tim projektima nijesu nam precizno odgovorili u Zavodu za meteorologiju i seizmologiju. Objašnjavaju da se rezultati analiza o klimatskim promjenama nalaze u nacionalnim izvještajima Crne Gore koje šalju svjetskoj meteorološkoj organizaciji, a trenutne projekcije ne idu u prilog zimskim sportovima.

„U slučaju umjerenog scenarija emisije gasova, projekcije promjene ukupne količine snježnog pokrivača pokazuju smanjenje snijega za 10% do kraja 2030. u sjevernom regionu. Takođe, mogu se očekivati i ekstremni događaji poput sušne sezone ili ekstremnih padavina“, napominju u odgovoru Zavoda.

„Da bismo imali snijeg iz godine u godinu, neophodno je da smo na većim nadmorskim visinama. Što bi značilo da se otprilike na svakih deset godina skijališta, to jest neki minimalni nivo skijališta moraju podizati za sto metara. Dijelimično rješavanje problema su sistemi za vještačko snježenje, međutim, ponavljam, prirodni snijeg je u suštini nezamjenjiv“, objašnjava turizmolog Petar Golubović.

Prvi čovjek vladinog resora za turizam kaže da se na vremenske prilike ne može uticati, ali da će se pozabaviti posljedicama.

„Na kraju sezone ćemo napraviti presjek stanja i vidjeti šta je ono što možemo raditi u daljem periodu“, kazao je ministar Vladimir Martinović.

Dok je snijega sve manje, u opštinama na sjeveru očekuju završetak investicije u skijališta.

Za Bijelo Polje, Mojkovac i Rožaje potrebno je uložiti još nekoliko desetina miliona. U Kolašinu za vodosnabdijevanje i osnježavanje našeg najvećeg ski-resorta treba investirati preko devet miliona.

A jesu li projekti skijališta bili najbolja opcija za razvoj sjevera, pokazaće vrijeme i vremenske prilike uslovljene klimatskim promjenama.

Foto: Screenshot/RTCG

Prijava
Obavijesti o
0 komentara
Umetnuti fidbek
Vidi sve komentare
NIKŠIĆ PROGNOZA

Table of Contents