Četiri su godine od stupanja na snagu izmjena zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je za ovu oblast uvedena neradna nedjelja.
U Uniji slobodnih sindikata saopštili su “Vijestima” da su zadovoljni njenim efektima, da će pokrenuti kampanje za neradnu nedjelju i u drugim djelatnostima, kao i skraćenje punog radnog vremena sa 40 na 36 časova sedmično, po ugledu na evropske zemlje.
Iz Unije poslodavaca navode da je velika većina privrednika čak 78 odsto protiv neradne nedjelje, da ona pravi veliku štetu turizmu i da neradnu nedjelju treba ograničiti u skladu sa dogovorom socijalnih partnera sa kraja prošle godine. Veoma su nezadovoljni odnosom Ustavnog suda koji već 50 mjeseci ne odlučuje o njihovoj inicijati za provjeru ustavnosti izmjena zakona o unutrašnjoj trgovini kojim je uvedna neradna nedjelja.
Trgovci sve pokrenuli, pa se povukli
Izmjenu ovog zakona usvojila je Skupština početkom jula 2019, stupio je na snagu 14. oktobra a prva neradna nedjelja za trgovine bila je 20. oktobar 2019. Kao izuzetak koji mogu da rade nedjeljom ostale su prodavnice u sklopu benzinskih pumpi, aerodroma, željezničkih i autobuskih stanica, kioska koji prodaju štampu, pijaca, apoteka i poljoprivrednih apoteka, prodavnica pogrebne opreme… Prethodno je inicijativu za uvođenje neradne nedjelje pokrenuo odbor za trgovinu Privredne komore koju je prihvatila tadašnja Vlada Duška Markovića.
Trgovci, članovi Privredne komore, tada su govodili da će im neradna nedjelja smanjiti troškove za radnu snagu, električnu energiju… a da očekuju da će promet biti isti, jer će građani trgovinu obaviti dan ranije. Naknadno većina njih je promijenila mišljenje i sada su za njeno ukidanje ili ograničenje.
Krajem prošle godine, paralelno sa pregovorima o Opštem kolektivnom ugovoru, socijalni partneri su postigli dogovor da se tokom tri mjeseca ljetnje sezona i dva zimske svakom trgovačkom lancu dozvoli da u jednoj opštini tokom nedjelje radi jedna trgovina. Radno vrijeme bi trajalo jednu smjenu, zaposleni dobili dnevnicu uvećanu za 80 odsto, kao i dodatni slobodan radni dan. Međutim, većina političkih partija u tadašnjem sazivu parlamenta nije ni željela da razmatra ovaj predlog, tako da izmjena zakona nije ni dobila priliku da se o njoj glasa.
Prema Monstatu broj radnika u oblasti trgovine u septembru 2019. godine iznosio 41 hiljadu, dok ih je sada 49 hiljada. Promet kod vodećih trgovačkih lanaca povećan je prošle godine u odnosu na 2019, za 20 do 40 odsto, a neto profit za 15 do 130 odsto.
Ustavni sud vaga od 1. avgusta 2019.
Iz Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) povodom četiri godine neradne nedjelje kazali su “Vijestima” da je njihov stav o ovom pitanju ostao nepromijenjen.
“Razlozi tome su brojni i domaćoj javnosti dobro poznati, a najbolje ih opisuje ocjena da je pitanje neradne nedjelje postalo svojevrstan taoc turbulentnih dešavanja koja su Crnu Goru zadesila u protekle četiri godine. Potvrda toga je punih 50 mjeseci čekanja da se Ustavni sud (konačno) izjasni i donese odluku po inicijativi za ocjenu ustavnosti i zakonitosti spornog člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini koju je UPCG podnijela još 1. avgusta 2019. godine ukazujući, između ostalog, i na povredu člana 59 Ustava Crne Gore, Zakona o radu, Zakona o zaštiti od diskriminacije, Zakona o državnim i drugim praznicima”, naveli su iz ove poslodavačke organizacije članice Socijalnog savjeta.
Četiri su godine od stupanja na snagu izmjena zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je za ovu oblast uvedena neradna nedjelja.
U Uniji slobodnih sindikata saopštili su “Vijestima” da su zadovoljni njenim efektima, da će pokrenuti kampanje za neradnu nedjelju i u drugim djelatnostima, kao i skraćenje punog radnog vremena sa 40 na 36 časova sedmično, po ugledu na evropske zemlje.
Iz Unije poslodavaca navode da je velika većina privrednika čak 78 odsto protiv neradne nedjelje, da ona pravi veliku štetu turizmu i da neradnu nedjelju treba ograničiti u skladu sa dogovorom socijalnih partnera sa kraja prošle godine. Veoma su nezadovoljni odnosom Ustavnog suda koji već 50 mjeseci ne odlučuje o njihovoj inicijati za provjeru ustavnosti izmjena zakona o unutrašnjoj trgovini kojim je uvedna neradna nedjelja.
Trgovci sve pokrenuli, pa se povukli
Izmjenu ovog zakona usvojila je Skupština početkom jula 2019, stupio je na snagu 14. oktobra a prva neradna nedjelja za trgovine bila je 20. oktobar 2019. Kao izuzetak koji mogu da rade nedjeljom ostale su prodavnice u sklopu benzinskih pumpi, aerodroma, željezničkih i autobuskih stanica, kioska koji prodaju štampu, pijaca, apoteka i poljoprivrednih apoteka, prodavnica pogrebne opreme… Prethodno je inicijativu za uvođenje neradne nedjelje pokrenuo odbor za trgovinu Privredne komore koju je prihvatila tadašnja Vlada Duška Markovića.
Trgovci, članovi Privredne komore, tada su govodili da će im neradna nedjelja smanjiti troškove za radnu snagu, električnu energiju… a da očekuju da će promet biti isti, jer će građani trgovinu obaviti dan ranije. Naknadno većina njih je promijenila mišljenje i sada su za njeno ukidanje ili ograničenje.
Krajem prošle godine, paralelno sa pregovorima o Opštem kolektivnom ugovoru, socijalni partneri su postigli dogovor da se tokom tri mjeseca ljetnje sezona i dva zimske svakom trgovačkom lancu dozvoli da u jednoj opštini tokom nedjelje radi jedna trgovina. Radno vrijeme bi trajalo jednu smjenu, zaposleni dobili dnevnicu uvećanu za 80 odsto, kao i dodatni slobodan radni dan. Međutim, većina političkih partija u tadašnjem sazivu parlamenta nije ni željela da razmatra ovaj predlog, tako da izmjena zakona nije ni dobila priliku da se o njoj glasa.
Prema Monstatu broj radnika u oblasti trgovine u septembru 2019. godine iznosio 41 hiljadu, dok ih je sada 49 hiljada. Promet kod vodećih trgovačkih lanaca povećan je prošle godine u odnosu na 2019, za 20 do 40 odsto, a neto profit za 15 do 130 odsto.
Ustavni sud vaga od 1. avgusta 2019.
Iz Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) povodom četiri godine neradne nedjelje kazali su “Vijestima” da je njihov stav o ovom pitanju ostao nepromijenjen.
“Razlozi tome su brojni i domaćoj javnosti dobro poznati, a najbolje ih opisuje ocjena da je pitanje neradne nedjelje postalo svojevrstan taoc turbulentnih dešavanja koja su Crnu Goru zadesila u protekle četiri godine. Potvrda toga je punih 50 mjeseci čekanja da se Ustavni sud (konačno) izjasni i donese odluku po inicijativi za ocjenu ustavnosti i zakonitosti spornog člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini koju je UPCG podnijela još 1. avgusta 2019. godine ukazujući, između ostalog, i na povredu člana 59 Ustava Crne Gore, Zakona o radu, Zakona o zaštiti od diskriminacije, Zakona o državnim i drugim praznicima”, naveli su iz ove poslodavačke organizacije članice Socijalnog savjeta.
U Evropi se radna sedmica smanjuje na 30 sati
Iz ove sindikalne centrale kažu da zbog svih ovih navedenih razloga, njihov stav po pitanju neradne nedjelje u sektoru trgovine ostaje jasan i podrazumijeva očuvanje ovog prava zaposlenih u postojećem obimu.
“Štaviše, u narednom periodu, tj. nakon formiranja 44. Vlade Crne Gore, Unija slobodnih sindikata će se zalagati da se pravo zaposlenih na sedmični odmor nedjeljom proširi i na druge djelatnosti u kojima ne postoji potreba za kontinuiranim radom. Takođe, jedan od zahtjeva USS prema donosiocima odluka, a koji predstavlja i jedan od ciljeva predviđenih Kongresnom rezolucijom o dostojanstvenim uslovima rada, usvojenom na IV Kongresu USS u novembru 2022. godine, biće i skraćenje punog radnog vremena sa 40 na 36 časova sedmično. Uvođenjem skraćenog radnog vremena, Crna Gora bi se, kao zemlja kandidat za punopravno članstvo u Evropskoj uniji, približila trendovima razvijenih evropskih zemalja koje već planiraju uvođenje 30-satnog radnog vremena i četvorodnevne radne sedmice”, naveli su iz USS-a.
UPCG: Sindikati se pokazali kao nedosljedni i nepouzdani socijalni partneri
Osim Ustavnog suda, kako kažu iz UPCG, odgovornost za neriješen status ovog pitanja nose i druge nadležne institucije kojima su se više puta obraćali.
“Međutim, ono što posebno zabrinjava je postupanje reprezentativnih sindikata koji su, u posebno važnom trenutku, podlegli populističkoj retorici pojedinih poslanika, valjda zabrinuti da će im neko spočitati da se političari više od njih bave pitanjima zaposlenih, javno povukli datu riječ i potpis na dogovor, odnosno dokument koji je prethodno usaglašen na nivou Radne grupe koju je 2023. godine formirao Socijalni savjet. U njenom radu su učestvovali predstavnici Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, Ministarstva rada, Uprave za inspekcijske poslove, UPCG i dva sindikata – USS i SSCG. Time su se sindikalne centrale pokazale kao nedosljedan i nepouzdan socijalni partner, koji je poništio dogovor za rješenje koje se ticalo ovogodišnje ljetnje i naredne zimske turističke sezone a podrazumijevalo je da se poslodavcima i zaposlenima pruži prilika da sami odluče da li će raditi nedjeljom (tri mjeseca ljeti i dva zimi), kao i da se zaposlenima (koji izaberu da rade) isplaćuje 80% uvećana dnevnica. Takođe, razradom tada usaglašenog člana 35a (kroz potrebnu izmjenu Zakona), obuhvaćena je i precizirana kontrola takvog rada i sprečavanje bilo kakve mogućnosti zloupotrebe”, podsjetili su iz UPCG.
Najpravedniji epilog je da Ustavni sud donese odluku
Prethodni dogovor socijalnih partnera o kompromisu i djelimičnoj izmjeni obima neradne nedjelje, spriječila je većina u prethodnom sazivu parlamenta. Novi tek treba da se konstituiše.
Iz Unije poslodavaca smatraju da privreda više nema vremena da čeka stabilizaciju političkih prilika i odlaganja u odnosu na važna ekonomska pitanja, već od nadležnih traže odluke i postupanja koja su brza, konkretna i odgovorna prema biznis zajednici, a time i zaposlenima, društvu i državi.
“Budući da je, nažalost, zbog nedostatka principijelnosti, socijalni dijalog kompromitovan, UPCG i ovim putem poziva Ustavni sud da konačno donese odluku po našoj inicijativi podnijetoj davne 2019. godine, što je, ispostavlja se, najispravniji i najpravedniji epilog”, smatraju u UPCG.
foto:Zoran Đurić/Vijesti
Da su posladvci postovali slobodan dan. Danas nebi bilo radne nedelje. A i danas se otvaraju manji marketi dok ispekcija pije kafu.