Crnogorska ekonomija je zabilježila visok rast BDP-a u 2023. godini, vođen veoma snažnom privatnom potrošnjom i dobrom turističkom sezonom, navodi se u proljećnim ekonomskim prognozama Evropske komisije. Predviđeno je da rast proizvodnje bude umjeren u periodu 2024-2025, pošto se potrošnja domaćinstava usporava. Navodi se i da će smanjena spoljna tražnja vjerovatno uticati na rast u turizmu.
Evropska komisija u prognozama ocjenjuje da je dobar fiskalni učinak u 2023. godini u Crnoj Gori podržan visokim rastom prihoda od poreza na potrošnju i jednokratnih stavki, dok je kapitalna potrošnja ostala nedovoljno izvršena.
„Ubuduće, budžetski deficit će se povećati i predviđa se da će se odnos javnog duga prema BDP-u povećati“, navodi se u proljećnim ekonomskim prognozama Evropske komisije.
Sezona i priliv stranaca doprinijeli rastu BDP-a
Na osnovu kvartalnih podataka, realni rast BDP-a se procenjuje na 6% u 2023.
„To je uslovljeno uspješnom turističkom sezonom i snažnim rastom privatne potrošnje usljed velikog priliva stranih državljana, većih plata i penzija, rasta zaposlenosti i zaduživanja stanovništva“, navodi se u prognozama.
Rast izvoza roba i usluga nadmašio je rast uvoza. Ukupan doprinos neto izvoza rastu BDP-a bio je pozitivan.
Bilans rizika je nagnut ka dolje zbog visokih troškova finansiranja i političkih rizika.
„Pozitivan rizik se odnosi na učešće Crne Gore u Planu rasta EU za Zapadni Balkan koji bi podržao kapitalne investicije i produktivnost. Očekivani rast investicija u 2024. godini će vjerovatno podržati kreditnu aktivnost, posebno za korporativni sektor“, navodi se u prognozama.
Smanjena, ali i dalje visoka nezaposlenost
Snažna turistička sezona i mjere na tržištu rada usvojene krajem 2021. nastavile su da imaju pozitivan uticaj na otvaranje novih radnih mjesta u 2023.
„Stopa nezaposlenosti pala je na rekordno niskih 13,4%. Međutim, očekuje se da će se rast zaposlenosti usporiti u periodu 2024-2025, u skladu sa sporijim rastom proizvodnje, a stopa nezaposlenosti će tek neznatno opasti“, ocjenjuju u Komisiji.
Cijene će rasti sporije nego u 2023.
Inflacija se smanjivala tokom 2023. i ostala je relativno stabilna u prvom kvartalu 2024.
„U 2024. se predviđa da će potrošačke cijene rasti sporijim tempom nego u 2023. zbog nižih uvoznih cijena, dok se očekuje pozitivan uticaj domaćih faktora kao što je veliko povećanje minimalne penzije od januara i tekuća povećanja plata i socijalnih davanja“, dodaje se u prognozama.
Očekuje se da će se inflacija dodatno ublažiti 2025. godine.
Dobar fiskalni učinak u 2023. godini, ali predstoje rizici
Budžet za 2023. bio je mnogo bolji od očekivanog, navodi se u prognozama.
„Zabilježen je suficit procijenjen na 0,6% BDP-a, podstaknut snažnim rastom javnih prihoda i nedovoljnim izvršenjem kapitalne potrošnje. Rast prihoda veći od planiranog podržan je snažnim učinkom prihoda od PDV-a i akciza, kao i nekoliko jednokratnih mjera kao što su program ekonomskog državljanstva, raskidanje aranžmana za zaštitu od rizika i grant EU za energetsku podršku“, navode u EK.
U budućnosti, predviđa se da će se deficit povećati zbog značajnog povećanja obavezne potrošnje od 2024. nadalje i sporijeg rasta prihoda u skladu sa usporavanjem potrošnje i odsustvom jednokratnih mjera.
„Zbog dobrih fiskalnih performansi i snažnog rasta nominalnog BDP-a, odnos javnog duga prema BDP-u je opao za skoro 10 pp. u 2023. na 58,2%“, konstatuje se u prognozama.
U odsustvu mjera fiskalne konsolidacije, predviđa se da će se odnos javnog duga prema BDP-u povećati u periodu 2024-2025, pošto će se nominalni BDP i inflacija usporiti dok troškovi servisiranja duga rastu.
foto: Mina
