Crna Gora je proteklih decenija izgubila značajne površine poljoprivrednog zemljišta, zbog čega se novim Prostornim planom do 2040. godine predviđaju mjere ograničavanja mogućnosti za pretvaranje poljoprivrednog u građevinsko zemljište. To će biti moguće samo u slučajevima javnog interesa, za potrebe izgradnje infrastrukture, a privatni objekti za poljoprivrednu proizvodnju, preradu proizvoda, ruralni turizam i stanovanje članova domaćinstva moći će da se grade samo na zemljištu lošeg kvaliteta i uz prethodnu saglasnost Ministarstva poljoprivrede.
Ovo će biti smjernice kojih će morati da se pridržavaju priređivači svih opštinskih prostorno-urbanističkih planova, koji će precizno određivati namjenu prostora na svojoj teritoriji.
U Prostornom planu, kojeg je prošle sedmice usvojila Vlada i poslala Skupštini na razmatranje, navodi se i da će glavni cilj državne politike u ovoj oblasti biti upravljanje prirodnim poljoprivrednim resursima na dugoročno održiv način, uz maksimalno očuvanje životne sredine i postizanje ciljeva “Zelenog dogovora” shodno agendi Evropske unije.
Proizvodnju povećati za 40 odsto
Zacrtani indikatori, kojima će se određivati uspješnost ove strategije, su da se u narednih 15 godina obuhvat korišćenog poljoprivrednog zemljišta poveća za najmanje 35 odsto, da se učešće obradivog poljoprivrednog zemljišta (oranice, bašte i stalni zasadi) poveća za najmanje 100 odsto, da se površine sa navodnjavanjem povećaju za najmanje 50 odsto, da se poveća obim i vrijednost poljoprivredne proizvodnje za najmanje 40 odsto.
“Ovaj scenario razvoja je baziran na primjeni novih znanja, tehnološkim inovacijama, stvaranju novih proizvoda i diverzifikaciji usluga, kako u sektoru poljoprivrede, tako i ukupnom privrednom razvoju. Realizacija ovog scenarija razvoja u poljoprivredi mora biti praćena snažnom investicionom i institucionalnom podrškom države, kroz odgovarajuće podsticaje i institucionalnu podršku za ispunjavanje uslova i korišćenje međunarodnih grantova. Primjena planskih mjera ovog scenarija razvoja rezultira povećanjem obima poljoprivredne proizvodnje, a što je najvažnije očuvanjem i razvojem ruralnih područja, zadržavanjem stanovništva kroz uspostavljanje primjerenih uslova privređivanja i življenja, što je jedini način za uspostavljanje uravnoteženog razvoja na cijeloj teritoriji države”, navedeno je u Prostornom planu.
Opšti ciljevi razvoja ove oblasti su: jačanje konkurentnosti poljoprivrede, uz obezbjeđivanje stabilne ponude bezbjedne hrane, prihvatljive u pogledu kvaliteta i cijena; unapređivanje životnog standarda seoskog stanovništva i ukupnog ruralnog razvoja, uz očuvanje tradicionalnih vrijednosti; primjena novih tehnologija u cilju povećanja sigurnosti hrane i povećanja konkurentnosti i diverzifikacija ekonomskih aktivnosti u ruralnim područjima kroz mjere politike ruralnog razvoja.
Osnovni cilj je podizanje nivoa samodovoljnosti Crne Gore u proizvodnji hrane i smanjenje uvozne zavisnosti, naročito, kako je navedeno, u sektoru proizvodnje voća, povrća, mlijeka i mesa. Crna Gora je prošle godine uvezla hrane za 772 miliona eura ili 3,4 eura dnevno po stanovniku. Od toga na uvoz voća, povrća, mliječnih i mesnih proizvoda utrošeno je 395 miliona eura.
Zaštita od gradnje hitna mjera
Planom su utvrđeni i prioritetni zadaci koji se moraju sprovesti u kratkom roku do 2030. godine, a najvažniji je očuvanje i valorizacija poljoprivrednog zemljišta.
“Prenamjenu poljoprivrednog zemljišta u građevinsko omogućiti samo za potrebe izgradnje objekata namijenjenih za primarnu poljoprivrednu proizvodnju i prerađivačkih kapaciteta u poljoprivredi, uključujući objekte za stanovanje članova domaćinstva i pružanje usluga ruralnog, agro i zdravstvenog turizma, i to isključivo na neobradivom poljoprivrednom zemljištu V do VIII bonitetne klase, odnosno i na obradivom zemljištu u slučaju kada nema niže klase poljoprivrednog zemljišta u neposrednoj blizini, shodno planskim dokumentima lokalnog nivoa ili uz prethodno odobrenje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede”, navedeno je u Planu.
Prioritet organska proizvodnja
Prioritetni ciljevi su i tehnološko osavremenjivanje poljoprivredne proizvodnje; dalje širenje organske proizvodnje i proizvoda sa oznakom porijekla ili zaštitom geografskog porijekla; diverzifikacija aktivnosti u ruralnim područjima; izgradnja institucija i snažnija podrška investicijama; implementacija održivih poljoprivrednih praksi koje smanjuju upotrebu hemikalija i pesticida i promovišu organski uzgoj kao model koji štiti zemljište i vodne resurse i unaprjeđenje sistema upravljanja otpadom u poljoprivrednom sektoru kako bi se smanjilo zagađenje zemljišta, voda i vazduha.
Predviđen je niz mjera kojim se planira ostvariti cilj o povećanju obima i vrijednost poljoprivredne proizvodnje za najmanje 40 odsto. To se planira uraditi kroz primjenu novih tehnologija i osavremenjivanje skoro svih sektora poljoprivredne proizvodnje, intenziviranje poljoprivredne proizvodnje u ravničarskom području, posebno na oranicama, u stalnim zasadima i u zaštićenom prostoru, kao i ukrupnjavanjem zemljišnih parcela.
“Na sličan način očekuje se dalji rast proizvodnje po grlu u govedarstvu, kao i obuhvata i obima proizvodnje u svinjarstvu i živinarstvu, dok se očekuje nastavak trenda smanjenja obima ovčarske proizvodnje. S obzirom na sve izraženije klimatske promjene, savremenu poljoprivrednu proizvodnju nije moguće organizovati bez navodnjavanja. Stoga je realno očekivati da u narednih šest godina svi plantažni zasadi (voćnjaci i vinogradi) i veći dio oraničnih površina budu pokriveni sistemima za navodnjavanje. Takođe, podrška agroinovacijama i digitalizaciji poljoprivrede biće intenzivirana”, navedeno je u Planu.
Zaštita poljoprivrednih zona po regionima
Na osnovu sprovedene analize raspoloživih potencijala poljoprivrednog zemljišta, predviđa se očuvanje poljoprivrednih površina prema regionima.
U Primorskom regionu predviđa se posebna zaštita preostalog poljoprivrednog zemljišta po rejonima: Ulcinjsko polje, Zoganjsko polje, područje Štoja – štojski pijesak, potez od Ade dolinom Bojane do Šasa i Šaskog polja, preostali dio Barskog i Mrčevog polja, kao i Grbaljskog i Sutorinskog polja.
“U ovim rejonima postoje značajni potencijali za povećanje proizvodnje citrusa i maslina, kao i proizvodnje povrća u zaštićenom prostoru. Veliki potencijal postoji i za razvoj organske proizvodnje, naročito u oblasti sakupljanja samoniklog ljekovitog bilja. U rubnim područjima i padinama razvijati i stočarsku proizvodnju, kao npr. mini farme krava, ali i drugih vrsta domaćih životinja. Prioritet treba dati na male preživare, posebno koze i ovce, jer su one dobar čistač sitnog rastinja i potencijalni zaštitnik od požara”, navedeno je u Planu za primorski region.
Za centralni region se navodi da ima vrijedno poljoprivredno zemljište koje je najviše napadnuto gradnjom.
“Treba ograničiti disperzivno širenje privatnih naselja u Zetskoj ravnici, počev od Karabuškog polja do Skadarskog jezera, i u Lješkopolju. Veliki dio najkvalitetnijeg poljoprivrednog zemljišta u Bjelopavlićkoj ravnici je već ugrožen gradnjom industrijskih objekata i disperzivnom privatnom gradnjom. Stoga se predlaže očuvanje postojećih poljoprivrednih površina”, piše u ovom dokumentu.
Preporučuje se da se u ovom regionu posebna pažnja posveti povećanju proizvodnje povrća u zaštićenom prostoru, visokoprinosnih krmnih usjeva za ishranu stoke, kao i svim vidovima stočarske proizvodnje.
U sjevernom regionu, kako se navodi, kvalitetne poljoprivredne površine se nalaze u dolini Lima, a najviše su napadnute gradnjom u opštini Bijelo Polje, od Poda i Zatona od beranske opštine, pa do Rasova, Njegnjeva i dalje prema granici. Ističe se da je te zone neophodno očuvati u narednom periodu.
“Stočarska proizvodnja u svim opštinama ovog regiona mora imati posebni tretman, u smislu dodatnih podsticaja, kako od resornog ministarstva, tako i od lokalne samouprave”, navedeno je u planu.
Foto: RTNK
