Stambeni objekti koji se daju u najam u našem zakonodavstvu prepoznati su u dva zakona, Zakoni o porezu na dohodak fizičkih lica i porezu na nepokretnosti, te tako ne postoji potreba za uvođenjem poreza na stanove koji se iznajmljuju na kratak vremenski period, to jest na tzv. „stan na dan“.
To slijedi iz odgovora koji je „Danu“ upućen iz Ministarstva finansija (MF), na pitanje da li Crna Gora ima namjeru da slijedi put Hrvatske, koja je uvela porez na nekretnine koje se izdaju turistima, i Srbije, gdje je predlog zakona u skupštinskoj proceduri, a u svrhu većeg priliva u budžet od turizma, zaštite turističke privrede od nelojalne konkurencije, smanjenja cijena najamnina i stambenog kvadrata, kao i sve poželjnijeg održivog turizma.
Kako su objasnili iz Ministarstva finansija, Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica predviđeno je da se porez na prihode od imovine plaća po stopi od 15 odsto na oporezivi prihod, koji predstavlja razliku između prihoda i rashoda po ovom osnovu nastalih u istom poreskom periodu.
– Napominjemo da se prihodom od imovine smatra prihod ostvaren od davanja u zakup pokretne i nepokretne imovine. Shodno tome, ukazujemo da poreski sistem Crne Gore prepoznaje poreski tretman prihoda ostvarenih od davanja u zakup nepokretnosti, te da se isti u praksi nesmetano realizuje po stopi od 15 odsto – navode iz MF.
Kako se dalje navodi iz Ministarstva finansija, kod neposrednog ostvarivanja prihoda od imovine porez na dohodak plaća se prilikom podnošenja godišnje poreske prijave, koja se podnosi do kraja aprila tekuće za prethodnu godinu. Sastavni dio godišnje prijave poreza na dohodak fizičkih lica je dodatak B koji popunjavaju poreski obveznici koji ostvaruju dohodak od imovine.
Zakonom o porezu na nepokretnosti definisano je da se porez na sekundarni stambeni objekat, tj. stan za izdavanje, obračunava po višoj stopi poreza.
– Stopa poreza na nepokretnosti je proporcionalna i iznosi od 0,25 odsto do 1 odsto tržišne vrijednosti nepokretnosti. Izuzetno, stopa poreza na nepokretnosti za sekundarni stambeni objekat, odnosno stan iznosi od 0,3 odsto do 1,5 odsto – navode iz MF.
Sekundarni stambeni objekat zapravo stan u kojem vlasnik (poreski obveznik) nema prijavljeno prebivalište, odnosno mjesto stalnog boravka. Takođe, stanovi u vlasništvu pravnog lica smatraju se sekundarnim stambenim objektom.
S druge strane, stanovi poreskog obveznika kojem je to jedina nekretnina, a pod uslovom da obveznik ima prijavljeno prebivalište, odnosno stalni boravak na teritoriji Crne Gore.
I dok naši zakoni, po kojima se oporezuju nekretnine za izdavanje, ne prave razliku u odnosu na vrijeme iznajmljivanja, zakon o nekretninama u Hrvatskoj i predlog zakona u Srbiji upravo se baziraju na tome. Njemu podliježu sve nekretnine koje su iznajmljene kraće od devet mjeseci.
U odgovorima Ministarstva finansija nije napravljena razlika između stanova koji se izdaju na duži vremenski period (u Hrvatskoj je to duže od devet mjeseci) i onih koji se izdaju turistima na kraći rok.
Kako navodi ekonomski analitičar Davor Dokić za „Dan“, zakoni o porezu na dohodak fizičkih lica i porezu na nepokretnosti ne tretiraju potencijalno poprilično veliki izvor budžetskog priliva koji se ostvaruje izdavanjem stanova turistima.
– Zakon za nekretnine koji je aktuelan u Hrvatskoj i zakoni u Crnoj Gori različiti su. Isto važi i za predlog zakona u Srbiji. U principu radi se o pokušaju oporezivanja „stana na dan“, odnosno rentiranja stanova. S obzirom na izuzetno veliku javnu potrošnju, ubijeđen sam da će se i taj zakon (poput zakona u Hrvatskoj i Srbiji) vrlo brzo naći pred poslanicima. Jasno je da je startom programa „Evropa sad 2“ otvorena velika budžetska rupa od oko 400 miliona eura u Fondu PIO koja će morati da se nadoknadi, pa će se ići na povećanje svih mogućih poreza ili uvođenje novih – zaključio je Dokić.
Foto: DAN
