Poljoprivredna imanja u Crnoj Gori mogu biti profitabilna, naročito stočarske farme za goveda, koze i ovce, kao i uzgoj malina, jabuka, krompira,… ako se poboljša kvalitet proizvodnje, ako se vodi računa o ekonomičnosti i maksimalnom korišćenju svojih kapaciteta, ako se radi na brendiranju proizvoda, zaštiti geografskog porijekla, poboljšanju prodaje i promocije specifičnih i autohtonih crnogorskih proizvoda u saradnji sa hotelima i restoranima, navedeno je u smjernicama za razvoj poljoprivrede u Predlogu prostornog plana Opštine Nikšić čije su izmjene usvojene u junu.
Autori plana su, osim označavanja prostornih zona za poljoprivrednu djelatnost, što im je i osnovni zadatak, napravili i u plan uvrstitili detaljne prikaze biznis planova za govedarske mliječne farme, za farme koza i ovaca, kao i za zasade malina, jabuka i krompira, da detaljnim prikazom svih troškova, načinom plasmana proizvoda i očekivanom zaradom.
Njihove računice mogu da se primjenjuju i na druge slične teritorije u Crnoj Gori sa sličnim klimama i geografskim karakteristikama. U matematiku je uključeno da bi većinu radne snage činili članovi domaćinstva.
Oni navode da je u cilju razvoja poljoprivrede potrebno zaštiti postojeće poljoprivredno zemljište, uvesti mjere kojima bi se ograničilo dalje cjepkanje poljoprivrednih imanja, povećati izdajanja za razvoj infrastrukture na selima (putevi, energetika, vodosnabdijevanje,…), kao i ulagati u istraživanja i posebnu pažnju posvetiti unaprjeđivanju znanja i vještina kod poljoprivrednika.
Kod stočarske proizvodnje navedeno je da ona može biti profitabilna ukoliko poljoprivrednih ima svoje imanje na kojem može samostalno proizvoditi hranu za stoku, ako ima svu potrebnu mehanizaciju, ako primjenljuje savremene metode uzgoja i radi po principu maksimalne ekonomičnosti.
Krava donosi prihod od 3.700 eura godišnje
Naveden je model govedarske farme za proizvodnju mlijeka sa intenzivnim štalskim sistemom gajanje, gdje je uz detaljni prikaz zarade i troškova, navedeno da godišnja prihod po kravi od mlijeka i dobijene teladi i junadi iznosi 3.700 eura od čega je za obezbjeđivanje hrane i drugog godišnje po grlu potrebno 1.700 eura pa poljoprivredniku može ostati 2.000 eura godišnje.
Prema njihovom primjeru, da bi ova govedarska farma bila ekonomična treba da ima 20 muznih krava, pri čemu preporučuju holštajn, simentalac ili druge smeđe rase. Za ovaj vid stočarstva, kao najbolja područja, navode šire područje Nikšićkog polja, Župe nikšićke i Grahovskog polja.
Od farme sa 20 muznih krava, kako su izračunali godišnje se može dobiti 7.000 litara mlijeka po kravi, kao i sedam teladi i sedam junadi.
Za obezbjeđivanje hrane, navode da je potrebno poljoprivredno zemljište od minimalno 25 hektara livada (u vlasništvu ili zakupu) za proizvodnju kabaste stočne hrane, kao i za odlaganje stajnjaka u skladu sa ekološkim smjernicama.
Potreban je objekat – štala od 350 kvadratnih metara za smještaj grla za prostorom za smještaj hrane, kao i depo za tečni i čvrsti stajnjak. Od opreme je potreban sistem za mužu, traktor, kosačica, balirka, rastrurač stajnjaka,…
Kod potrebnih investicija je navedeno da muzna krava u posjeku košta 1.800 eura, pa bi za njih 20 trebalo 36.000 eura, izgradnja objekta je procjenjena na 40.000 eura, a za kupovinu opreme i mehanizacije potrebno je 20.000 eura. Odnosno za cijelu farmu bi trebalo 96 hiljada eura.
Farma od 20 muznih grla godišnje može proizvesti 140.000 litara mlijeka, što je uz plasman mljekarama i premije od države prihod od 40 centi po litru, odnosno na godišnjem nivou od 56.000 eura. Od sedam teladi po 150 kilograma i sedam junadi po 350 kilograma mesa, naveden je očekivani prihod od 10 hiljada eura, a od izlučnih krava i steonih junica osam hiljada eura.
Tako da se u konačnom došlo do ukupnog godišnjeg prihoda po kravi od 3.700 eura i godišnjeg obima troškova od 1.700 eura.
Uz proizvodnju sira, raste prihod
Kod drugog modela govedarske farme – proizvodnja mliječnih proizvoda (sira) u domaćinstvu, sa primjerom od sedam muznih grla, dobijen je godišnji prihod po grlu od 3.780 eura i ukupni trošak po 1.500 eura.
Za ovaj primjer farme preporučuju sivu tirolsku ili smeđu rasu, na područjima Banjana, Grahova, Golije, Lukova i drugih više planinskih područja.
Proizvodnja po grlu bila bi 5.000 litara mlijeka godišnje, uz troje junadi i dvoje teladi.
Za štalu bi trebao objekat od 140 kvadrata čvrste gradnje, uz deset hektara livada za proizvodnju hrane, a od opreme potrebna je oprema za mužu, samohodna kosačica i manji traktor sa priključcima.
Nabavka sedam muznih grla bi koštala 12.000 eura, za opremu bi trebalo 15.000 eura, a za izgradnju štale 10.000 eura, što je ukupno 37.000 eura.
Ovaj primjer farme treba da proizvede 30.000 litara mlijeka godišnje za preradu ili 3.300 kilograma sira tipa njeguškog ili sličnog. Prodaja tog sira vrijedila bi 21.000 eura. Od prodaje teladi i junadi dobilo bi se još četiri hiljade eura, a od izlučnih krava još 1.500 eura. Što dovodi do prihoda po kravi od 3.780 eura i rashoda od 1.500 eura.
Prihod od koze 336 eura, a trošak 50
Kod modela kozarske farme, uz proizvodnju i preradu mlijeka i jarećeg mesa, navedeno je da je ekonomičan primjer od 100 muznih grla.
Predložena je alpska rasa ili melezi (mješanci) domaće balkanske i alpske rase, a kao prigodna područja navode se rubovi Nikšićkog i Mioljeg polja, kao i krševiti tereni Banjana i Grahova sa dobrom putnom infrastrukturom.
Farma bi imala proizvodnju mlijeka od 280 litara po grlu kao i godišnji prinos od 130 jarića.
Bio bi potreban objekat od 200 kvadratnih metara od drveta ili čvrste gradnje, uz opremu za mužu, samohodnu kosačicu, motokultivator ili manji traktor.
Potrebne investicije bi bile 15.000 eura za kupovinu 100 priplodnih grla, 12.000 za izgradnju objekta i 15.000 za opremu i mehanizaciju.
Očekivana godišnja proizvodnja je 30.000 litara mlijeka ili 3.000 kilograma sira, što bi u prodaji vrijedilo 27.000 eura. Od sto jaradi od po 18 kilograma mesa očekivani prihod je 5.400 eura, od izlučnih grla 1.200 a od premija hiljadu eura. Tako da bi ukupni godišnji prihod po kozi iznosio 336 eura, a trošak 50 eura po priplodnom grlu.
Ovca godišnje donosi 170 eura
Obrađen je i model ovčarske farme za proizvodnju jagnjećeg mesa, gdje bi godišnji prihod po priplodnom grlu iznosio 170 eura, a rashod 30 eura.
Od rasa se predlažu pivska plamenka ili oplemenjena sjenička rasa, a za prigodna područja za uzgoj se navode sva brdovita, krševita i planinska područja, uključujući izdigne na katunima.
Potrebno je deset hektara livada za proizvodnju sijena, u, kako je navedeno vlasništvu, zakupu ili uz dokup nedostajućih kabaste hrane, kao i 25 hektara za ispašu ili na katunima.
Za štalu bi bio potreban objekat od 200 kvadratnih metara čvrste gradnje ili od drveta, a od opreme kosačica i manji traktor.
Potrebna investicija za ovu farmu je 37.000 eura, od čega 12 hiljada za kupovinu priplodnih grla ovaca, za opremu i mehanizaciju 13.000 i 12 hiljada za izgradnju i opremanje objekta.
Godišnje bi se proizvelo sto jagnjadi što bi donijelo prihod od 12.000 eura, kao i 700 kilograma mliječnih proizvoda za dodatnih 5.000 eura. Od izlučnih grla dobilo bi se još 2.000 eura kao i još 1.500 eura od premija.
Kažu i da plasman ovih proizvoda ne bi bio problem jer bi se jagnjad lako mogla prodati klaničnoj industriji, a mliječni proizvodi na tržnicama ili restoranima.
Malinjak isplativ na pola hektara
Od voćarstva je naveden primjer zasnivanja malinjaka na površini od pola hektara (5.000 kvadratnih metara), koji bi uz pravilan uzgoj trebao da donese prinos od 6.000 kilograma maline.
Kod izbora sorte predlažu “canby”, “puyalup” ili “memot” (mammoth), prigodna područja bili bi ravni ili nagnuti tereni okrenuti ka jugu.
Potrebna investicija za podizanje ovog malinjaka, sa 13 do 16 hiljada sadnica, iznosila bi 11,2 hiljade eura, od čega 1.200 za stubove, 500 za žice, sedam hiljada za sadnice, 500 za zaštitna sredstva, 500 za sisteme za navodnjavanje, 500 za folije i hiljadu eura za radnu snagu.
Potreban bi bio i motokultivator sa prikolicom i priključcima, ili manji traktor, što bi koštalo oko šest hiljada eura.
Naveden je primjer otkupne cijene maline od dva eura, što bi na ovu proizvodnju iznosilo 12.000 eura godišnje.
Od hektara jabuka prihod 30.000€
Kao primjer naveden je i zasad jabuka na površini od jednog hektara (10.000 kvadratnih metara).
Prigodna područja bili bi ravni ili nagnuti tereni okrenuti ka jugu, a od sorti predlažu “fudzi”, “berburn” i “zlatni delišes”.
Kako je navedeno prinos u drugoj godini bio bi 15 do 18 tona, u trećoj 35 do 40 tona, a u četvrtoj i dalje 80 do 100 tona godišnje.
Cijena podizanja ovog voćnjaka iznosila bi 30.000 eura. Za stubove, žicu, protivgradne mreže, sisteme za navodnjavanje i đubrenje (kap po kap) bilo bi potrebno 13.000 eura, a za 3.500 sadnica 14 hiljada eura. Hiljadu eura je potrebno za zaštitna sredstva, 500 za đubrenje i 1.500 za radnu snagu.
Od opreme je potreban traktor sa svim priključcima, što bi koštalo oko 15.000 eura, kao i pumpa za navodnjavanje od hiljadu eura.
Za otkupnu cijenu navedeni su iznosi od 1,2 do dva eura po kilogramu, što bi prema prinosu u drugoj godini iznosilo od 18 do 30 hiljada eura. Podsticaj od države iznosio bi na ovu površinu pet hiljada eura. Navedeno je da bi domaćinstvo dio proizvodnje moglo da prerađuje što bi dodatno povećalo prihod.
Od hektara krompira do 15.000€
Kod povrtlarske proizvodnje naveden je primjer uzgajanja krompira na jednom hektaru. Predlažu da zasad bude na nadmorskoj visini do 1.500 metara, kao i da se koriste sorte “kenebek”, “jerla”, “agrija”. Sadnja bi bila na razmaku između redova od 75 centimetara i između biljaka od 30 centimetara, što bi dalo 44 hiljade kućica na ovom hektaru. Procijenjeni rod bio bi 30 tona bez navodnjavanja, a sa navodnjavanjem bio bi veći za 20 odsto i više. Potrebne investicije za sadnju jednog roda bile bi šest hiljada eura. Za sjeme bi trebalo 2.400 eura, za gorivo 350 eura, đubrivo 500 eura, zaštitna sredstva 300 eura, ambalažu 250 eura, navodnjavanje 700 eura, za radnu snagu 1.500 eura.
Od opreme bio bi potreban traktor sa priključcima, što bi koštalo oko 17.000 eura, kao i pumpe i oprema za navodnjavanje od prosječno hiljadu eura.
Otkupna cijena na lokalnom tržištu varira od 30 do 50 centi po kilogramu, što bi u predviđenom prinosu od 30 tona iznosilo od devet do 15 hiljada eura.
Razvoj poljoprivrede bitan za cijelu ekonomiju, turizam i sprečavanje depopulacije sela
U dokumentu se navodi da su osnovni ciljevi razvoja poljoprivrede u skladu sa osnovnim opredjeljenjima koji su definisani strateškim dokumentima na nivou države, a to su: podizanje konkurentnosti, održivo gazdovanju resursima i sveobuhvatni program razvoja sela.
“Pri tome se mora poći od činjenice da poljoprivreda ima multifunkcionalni značaj, tj značaj koji je daleko veći od same proizvodnje određenih količina hrane. U tom smislu poljoprivreda ima nezamjenljivu ulogu u održivom razvoju i očuvanju ruralnih područja, ekonomsku ulogu kroz izvor zapošljavanja i obezbjeđenje prihoda. Veoma je važna karika u razvoju turizma, ima ekološku ulogu u zaštiti od erozija, zarastanja, očuvanja pejzaža itd”, piše u ovom dokumentu.
Za glavne ciljeve razvoja poljoprivrede Nikšića, što se može primjeniti i na cijelu Crnu Goru, navedeni su:
– Zaštita postojećeg potencijala poljoprivrednog zemljišta od dalje degradacije i pretvaranja u građevinsko zemljište,
– Razvoj poljoprivredne djelatnosti kao glavnog ili dodatnog izvora prihoda za seosko stanovništvo i stanovništvo u dijelu prigradskih naselja,
– Unaprjeđenje kompletne infrastrukture u svim selima gdje se stanovništvo zadržalo, kako bi se zaustavio trend dalje depopulacije, (dobra putna infrastruktura, škole, ambulante i drugi sadržaji),
– Afirmacija tradicionalnih tehnologija i proizvoda sa ovog područja, unaprjeđenje organske poljoprivrede u svim oblastima,
– Diversifikacija djelatnosti na selu (podsticanje tradicionalne kućne radinosti, zanata i sl.),
– Čvrsto povezivanje sa turizmom i plasman proizvoda (pogotovu tradicionalnih) skoro isključivo kroz turizam čime se značajno upotpunjuje turistička ponuda,
– Stvaranje većih robnih proizvođača i njihovo udruživanje u asocijacije -kooperative radi zajedničkog nastupa na tržištu,
– Jačanje uloge poljoprivrede kao važne komponente u očuvanju kulturnog nasljeđa crnogorskog sela,
– Razvoj djelatnosti za preradu i pakovanje poljoprivrednih proizvoda,
– Jačanje horizontalne i vertikalne povezanosti u lancu proizvodnje hrane i dr.
Uvoz hrane lani bio preko dva miliona eura dnevno
Crna Gora je prošle godine uvezla hrana u vrijednosti od 744 miliona eura, što je za 17 odsto ili za 108 miliona više nego u 2022. godini. Na uvoznu hranu dnevno je trošeno dva miliona eura ili 3,2 eura na dan po stanovniku. Uvoz samo hrane bio je veći od cijelog izvoza iz Crne Gore, koji je lani ukupno vrijedio 674 miliona eura.
Prošle godine je uvozeno krompira iz 20 država u vrijednosti od 5,2 miliona eura, paradajza za 8,3 miliona iz 16 država, a crnog i bijelog luka iz čak 30 država za 3,8 miliona eura. Lani je uvezeno običnog mlijeka za 21,2 miliona eura, kiselog za 17,5 miliona, raznih vrsta sireva za 27,7 miliona, jaja za 1,9 miliona,… živih ovaca za 5,1 milion eura, svježeg i zamrznutog mesa za 143,7 miliona eura,.. Svježeg i zamrznutog povrća ukupno je uvezeno za 35,4 miliona eura iz 67 država.
Foto: Boris Pejović/Vijesti
