Predlog da se radni dan skrati sa osam na sedam sati zahtijeva detaljnu analizu koliko bi to bilo produktivno i kako može da se primijeni. Uz preveliki broj zaposlenih u javnom sektoru i povećanje zarade, pitanje je na koji način će to budžet moći da podnese – ocijenio je za Pobjedu Mirza Mulešković, ekonomski analitičar, komentarišući najave Pokreta „Evropa sad“ da će predložiti sedmočasovno radno vrijeme.
Predsjednik Pokreta ,,Evropa sad“ Milojko Spajić kazao je da će programom ,,Evropa sad 2“ predložiti skraćenje punog radnog vremena sa 40 na 35 sati.
– Skraćenje punog radnog vremena sa 40 na 35 sati je problematika koju bi trebalo analizirati. Mislim da ne postoji analiza koja pokazuje koliko je zaista produktivno, te kako to može da se implementira tek tako. Potrebno je transformisati cjelokupni sistem koji funkcioniše po principu osam sati, zatim da li će biti potrebno uvođenje dodatnih smjena, samim tim i zapošljavanje novih radnika. Imamo preveliki broj zaposlenih u javnom sektoru, uz ovoliko povećanje zarade, vidjećemo na koji način će budžet moći sve to da „istrpi“ – kazao je Mulešković.
Smatra da se treba voditi logikom da radnik bude zadovoljan.
– Oko toga da li treba smanjiti broj radnih sati, treba da se vodimo logikom da radnik bude zadovoljan. Da bi se došlo do toga da možemo smanjiti radno vrijeme, moramo uraditi dobru analizu, prvenstveno, na koji način to treba uraditi. Potrebno je analizirati cjelokupni sistem, od ekonomske analize koliko bi to koštalo do analize upravljanja ljudskim resursima ili kadrovi, tj. upravljanje njihovim poslovima, jer postoje djelatnosti koje zahtijevaju rad od osam sati, poput službenika na šalteru… Da li bi to značilo uvođenje dodatnih smjena, povećanje broja zaposlenih – kazao je Mulešković.
On smatra da je bitnije raditi na reformi javnog sektora.
– Treba povesti računa o tome da se jača privreda, jer transformacija radne nedjelje može samo uz jaku privredu. Oko 60.000 zaposlenih u javnom sektoru na jednu malu Crnu Goru je mnogo – istakao je Mulešković.
Dodaje da se postavlja pitanje da li se svi poslovi mogu završavati za sedam sati.
– Postoje određeni poslovi koji su negdje fiksirani da budu dostupni privredi i građanima, poput ljekara, radnika u proizvodnji itd, onda se postavlja pitanje da li ćemo smanjenjem radnih sati morati da zapošljavamo nove ljude. Generalno, ja nijesam protiv toga, samo da se napravi dobra analiza – istakao je Mulešković.
Izvor: Pobjeda
Foto: UGC
