Smanjenje doprinosa na plate uvodi kompletan penzioni sistem u neizvjesnost, dok bi smanjenje opšte stope poreza na dodatu vrijednost (PDV) moglo da doprinese smanjenju cijena u Crnoj Gori, ocijenio je za „Dan“ ekonomista Mirza Mulešković.
On je to kazao komentarišući izjavu predsjednika države Jakova Milatovića da bi bilo bolje da je Vlada smanjila PDV, umjesto što je smanjila doprinose na plate, kao jednu od mjera iz programa „Evropa sad 2“ ili iz Fiskalne strategije koja je juče dostavljena Skupštini.
– Kao neko ko se zalaže za liberalnu ekonomiju i slobodno tržište, uvijek ću se zalagati za smanjenje poreza posebno ako pričamo o opštoj stopi PDV-a jer na taj način ćemo unaprijediti konkurentnost ekonomije. Takođe, u ovoj situaciji globalne krize, a posebno krize sa cijenama u Crnoj Gori to bi moglo da doprinese smanjenju cijena na našem tržištu, pa bi moglo da bude dvostruki pozitivni efekat. Smanjenje PDV-a je trebalo da bude mjera koja je trebalo da se implementira 2022. godine, kada se počelo sa istim ciklusom administrativnog vještačkog povećanja plata koji doprinosi isključivo rastu cijena – istakao je Mulešković.
Vlada je predložila da se smanje doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) na teret zaposlenog za pet odsto i poslodavca 5,5 odsto. Tom mjerom će se država odreći 180 do 200 miliona eura prihoda, a probaće da ih nadomjesti sa nizom mjera poput povećanja akciza na mirna vina i PDV-a na smještaj u turizmu od 15 odsto. Milatović je kazao da se isto tako Vlada mogla odreći prihoda od PDV-a kroz smanjenje te vrste poreza, čime bi se smanjile cijene, a ne bi se ugrožavao Fond PIO, odricanjem od 200 miliona prihoda. Premijer Milojko Spajić je, komentarišući predlog Milatovića, kazao da se tokom pandemije smanjio PDV na usluge hrane i pića u ugostiteljstvu, pa nije došlo do smanjenja cijena u tim objektima.
Mulešković je naglasio da se ni sa „Evropom sad 1“, ni sa „Evropom sad 2“ nije ništa uradilo po pitanju racionalizacije troškova javne administracije.
– Prihodi od PDV-a su najbitniji za državu, ali ako bismo gledali to iz ugla kada imamo veliki problem sa javnom administracijom, nagli rast zaposlenih, kada su veće zarade u administraciji nego u privatnom sektoru, kada se zdravstvo finansira iz indirektnih poreza, pitanje je da li je uopšte moguće smanjiti PDV. Ipak, za smanjenje PDV-a nikad nije kasno i uvijek takve odluke, ukoliko su fiskalno održive, donose pozitivan efekat na konkurentnost privrede – naveo je Mulešković.
Pojasnio je da, ukoliko se uporedi mogućnost smanjenja PDV-a ili doprinosa, da smanjenje doprinosa uvodi kompletan penzioni sistem u neizvjesnost, jer će finansiranje penzija zavisiti od prikupljanja indirektnih poreza, što uvodi u veliku neizvjesnost.
– Ako bi se desio poremećaj na tržištu ili opet neka pandemija mogli bi da uđemo u veliki problem isplate samih penzija – ukazao je Mulešković.
Istakao je da su prihodi od PDV-a najizdašniji i najednostavniji način za prikupljanje prihoda pa će se teško bilo koja država, posebno država sa ovakvim upravljanjem potrošačkog modela, odreći tog dijela.
– Ovaj proces, koji je počeo 2022. godine, povećao je sve troškove, pa je teško reći da li bi u kratkom roku mogla da se implementira ovakva mjera sa dodatnim povećanjem zarada, ali bi doprinijela konkurentnosti privrede. Smanjenje PDV-a bi pokrenulo donosioce odluka da se okrenu razvoju ekonomije, privrede i da privreda bude u fokusu donosilaca odluka, da ne bude država najveći konkurent privredi i da se obezbijedi poslovni ambijent koji će biti stimulativan za investitore i nova radna mjesta jer samo tako možemo da finansiramo sve troškove – poručio je Mulešković.
Predsjednik države je vratio Skupštini zakon kojim se smanjuju doprinosi za PIO.
Nismo mnogo uradili na privlačenju investitora
Prema mišljenju Muleškovića, smanjenje PDV-a će u znatnoj mjeri unaprijediti konkurentnost CG u odnosu na trenutno ponuđeni model Vlade.
– Iako smo čuli da ćemo biti konkurentni jer imamo smanjenje opterećenja na zarade, što je pohvalno, ali smo povećali minimalnu zaradu, pa ako bismo gledali finansijski efekat, sve zemlje regiona su u bruto minimalnim zaradama konkurentnije u odnosu na CG nakon reforme i nakon smanjenja svih opterećenja. Generalno nismo mnogo uradili po pitanju unapređenja konkurentnosti ukoliko bismo gledali iz finansijskog dijela opterećenja potencijalnih investitora – kazao je on.
Foto: Mina
