Naknada koja će se isplaćivati Nikšiću za potopljeno zemljište za potrebe akumulacije Bilećkog jezera, umjesto 600 hiljada trebalo bi da iznosi 828 hiljada eura, kazao je ministar energetike i rudarstva Saša Mujović u emisiji „Perspektiva“ RTNK.
Govoreći o isplaćivanju naknade kaže da je napravljena dobra komunikacija sa ministrom energetike i rudarstva Republike Srpske Petrom Đokićem.
„Od ove godine naknada bi trebalo da bude nekih 600 hiljada eura. Međutim, ako se bude poštovala matematika računanja koncesione naknade, Nikšiću će pripasti 828.000 eura. Drugi dio priče je prethodnih 30 godina kojih ne treba da se odričemo. Ja sam prepustio da se time bavi Ministarstvo poljoprivrede, odnosno organ vodoprivrede. Već su formirane dvije radne komisije koje se bave tim pitanjima tako da se nadam uspješnom rješenju. Jako bitan dio priče je mogućnost izgradnje novih objekata na Bilećkom jezeru. Solarna elektrana je vrlo izvodljiv projekat, kao i projekat reverzibilne hidroelektrane koji bi bio spas. Cijena električne energije iz reverzibilne hidroelektrane je ona koju vi diktirate“, ukazao je Mujović.
„Novi Javni poziv za zakup pogona Željezare bio bi najbolje rješenje“
Govoreći o davanju u zakup pogona Čeličane i Kovačnice u nikšićkoj Željezari i ponudi kompanije 8B Capital, Mujović je rekao da se nada da će sav uloženi trud uroditi plodom „i da ćemo na kraju svi biti zadovoljni tim rješenjem.“
„Kada smo stupili na dužnost broj zaposlenih u Željezari je bio skoro 300, od tog broja svoje lične dohotke je realno zavređivalo ne više od 40 ljudi, što znači da je ostatak bio čisti teret Elektroprivredi Crne Gore (EPCG). Taj prvi susret sa radnicima dao mi je veliku nadu da krenemo da se borimo i spasimo Željezaru. Jedna od opcija bila je da se kompanija proda, lično nisam bio pristalica kupovine Željezare od strane EPCG na način kako je to urađeno, bez jasnog plana. Kao najbezbolnije rješenje odlučeno je da se pokuša pokrenuti proizvodnja u Čeličani i Kovačnici kao ključnim pogonima. Na Javni poziv javilo se nekoliko kompanija i mnoge od njih nisu ispunjavale naše zahtjeve. Na kraju je ostala ponuda kompanije 8B Capital. Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa došla je do zaključka da je nacrt ugovora sa 8B Capital apsolutno protivan zakonu, naročito dvije stavke – da 8B Capital posle određenog vremena može napustiti Željezaru a EPCG bi u tom slučaju bila u obavezi da joj povrati 90 odsto investicija, to bi bila nedozvoljena državna pomoć. Druga stavka bila je da investitor, kada uloži 25 miliona eura u modernizaciju procesa proizvodnje, stiče pravo vlasništva nad svom imovinom Željezare“, naveo je Mujović.
Kaže da su u novoj rundi pregovora imali tri ponude – 8B Capital, Duferco i Endek, „a kompanija Duferco nije htjela zakup, već je ponudila državi strateško partnerstvo, gdje bi država uložila 130 miliona u narednih pet godina, a njihove garancije da će za pet godina od Željezare napraviti profitabilnu kompaniju bile su 25-30 odsto vjerovatnoće, što bi bio hazarderski potez.“
Mujović je naveo da je kompanija 8B Capital ispravila nedostatke na koje je ukazala Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa i ponudili su nacrt ugovora koji je vrlo prihvatljiv.
„Ono što je problematično je da je menadžment kompanije nadležan i da on treba da prosudi da li je ono što se nudi ugovorom u skladu sa Javnim pozivom. Ja mislim da nije, jer se Javni poziv odnosi na davanje u zakup za period pet-deset godina, a ovdje se nudi u zakup na 50 godina. Pozivam pravnike EPCG na oprez da ne napravimo grešku sa tog aspekta. Na Odboru direktora EPCG je da se izjasni da li žele odmah da pristupe realizaciji ugovora ili će raspisati novi Javni poziv, što bi, čini mi se, bilo najbolje rješenje“, naglasio je Mujović.
Mišljenja je da su probijeni svi mogući rokovi i da je svako prolongiranje donošenja odluke „kamen o vratu EPCG“.
„Mislim da bi to trebalo u narednim danima odlučiti, da se krene ili u novi Javni poziv koji će trajati 15 dana ili da se zakaže u što kraćem roku sjednica Odbora direktora, donese konačna odluka i dođe do dobrog rješenja za Željezaru“, istakao je Mujović.
On je kazao da je ministarski sastanak zemalja Energetske zajednice u Banjaluci za Crnu Goru bitan događaj „jer su tražili način da spase državu u smislu Termoelektrane (TE) Pljevlja i naše ekonomije.“
„Od 2026. godine trebalo bi da stupi uredba o primjeni tzv. SIBAM regulative, sve što proizvede TE i što pokušamo izvesti na strano tržište podlijegalo bi pod SIBAM pa bi cijena električne energije koja se dobije iz TE umjesto 35 ili 40 eura bila opterećenija sa dodatnih 70 ili 80 eura i konkurentnost postaje upitna. U Crnoj Gori se TE ne smijemo odreći, nemamo alternativu, to nam je glavni stabilni izvor stalne energije. Ukoliko bismo primijenili SIBAM nas bi na godišnjem nivou to koštalo 34 miliona eura. Da se to ne bi desilo i da bi omogućili da TE što duže nesmetano radi mi bijemo bitku da je oslobodimo od primjene SIBAM-a, a uslov je da budemo povezani sa nekim od evropskih tržišta električne energije. U našem slučaju to je tržište Italije“, naveo je Mujović.
On je kazao da je taj resor sa tog aspekta startovao od nule.
„Niti smo imali pripremljen Nacionalni energetski klimatski plan, Zakon o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, Zakon o prekograničnoj razmjeni energije, Zakon o energetici… sve je to sačekalo ovo ministarstvo i sve to moramo uraditi u ekstremno kratkom roku“, istakao je Mujović.
„Crna Gora sa aspekta energetike najspremnija od svih kandidata da uđe u EU“
Naglasio je i da je Crna Gora na samitu u Banjaluci prepoznata kao lider u regionu i sa aspekta energetike najspremnija od svih kandidata da uđe u EU.
On je pohvalio Crnogorski elektroprenosni sistem koji je bio vrlo proaktivan i predložio rješenje na nivou zemalja regiona kako izvršiti bolju koordinaciju i preduprijediti havarije u elektroenergetskom sistemu, poput skorašnje.
„Prevođenje rijeke Zete u jezera Slano i Krupac dodatni način da valorizujemo HE Perućica“
Kaže da je veoma zadovoljan Projektom Solari 3000 + „i mi već danas na mreži imamo priključenih skoro 50 megavata takvih proizvođača električne energije sa tendencijom da do kraja godine imamo 90 do 100 megavata.“
Mujović je naveo da je aktuelan projekat postavljanja solarnih panela na brani Vrtac na kojem su angažovani radnici Željezare, koji postavljaju i izrađuju konstrukcije. Projekat vjetroelektrane Gvozd je, kako kaže, u poodmakloj fazi, kao i osmi agregat HE Perućica.
„Prevođenje rijeke Zete u jezera Slano i Krupac je dodatni način da valorizujemo HE Perućica i bilo bi spasonosno sa aspekta cijelog elektroenergetskog sistema“, kategoričan je Mujović.
„Svaki dan zastoja u radu TE Pljevlja košta državu skoro 500.000 eura“
Kada je riječ o ekološkoj rekonstrukciji TE Pljevlja naredne godine, kaže da pripreme idu uobičajenim tokom i da je „to najveći udar koji kao EPCG i društvo treba da podnesemo, jer je se odričemo u periodu od najmanje sedam mjeseci“.
„Svaki dan zastoja u radu TE Pljevlja košta državu skoro 500.000 eura“, ukazao je Mujović.
Istakao je da će sve učiniti da se cijena električne energije ne promijeni, „ali sada ne možemo govoriti da li će doći do povećanja sa ekološkom rekonstrukcijom TE Pljevlja jer nemamo dovoljno podataka.“
„Kako god bilo, moja i obaveza ove vlade jeste da, u slučaju bilo kakvih potencijalnih korekcija cijene, zaštiti socijalno ugrožene, kroz tarifne pakete. Ako neko bude imao povećanje cijene električne energije to će biti oni koji to mogu sebi priuštiti. Cijena električne energije je socijalna kategorija i ovo što se dešava u Crnoj Gori sa cijenom električne energije je neodrživa priča. Nerealno je držati je u granicama u kakvim je sada. Sa momentom ulaska u EU država neće imati mogućnost da drži cijenu električne energije na nivou na kojem je danas“, zaključio je Mujović.
Nikola Kankaraš
Foto: RTNK
