Solarne i vjetroelektrane su poželjne da doprinose diversifikaciji količine generisane energije, ali njihov angažman u elektroenergetskim sistemima mora biti striktno kontrolisan i proračunat, saopštio je dekan Elektrotehničkog fakulteta, Saša Mujović.
On je naveo da se najveći nedostatak solarnih i vjetroelektrana vezuje za njihovu nestalnost i limitiranost upotrebe tokom dana i godine.
“Vjetro i solarne elektrane su potreba, bolje reći suplement (dopuna), ali nikako osnova za stabilan rad elektroenergetskog sistema. Šta raditi u nedostatku sunčeve i energije vjetra i kako tada obezbijediti potrebnu struju? Jedino postojanjem stabilnog energetskog izvora, kao što su hidro ili termoelektrane adekvatnog kapaciteta”, kazao je Mujović Pobjedi.
On je dodao da su vjetro i solarna energija razvojna šansa Crne Gore i da treba odbaciti svaku sumnju o svrsishodnosti njihovog korišćenja, ali pored očiglednih benefita, njihov najveći nedostatak je nestalnost i limitiranost upotrebe.
“Snaga solarne elektrane striktno zavisi od intenziteta sunčevog zračenja, što znači da je zimi znatno manje efektivna nego ljeti. Čak i mala oblačnost negativno utiče na generisanu energiju”, naveo je Mujović.
On je upozorio da je rok trajanja solarnih panela 20 godina, pri čemu im već nakon desete godine opada proizvodna moć.
“Generalno, na godišnjem nivou od ukupne instalisane snage solarne elektrane u električnu energiju se može transferisati 20 odsto”, rekao je Mujović i dodao da je slično sa vjetroelektranama.
On je kazao da su nepoželjni i jak i slab vjetar, što utiče na smanjenje mogućnosti korišćenja tih izvora. Dodatno, izraženi je problem sa atmosferskim pražnjenjima koja često uzrokuju uništenje skupih vjetropostrojenja.
Ističe da je električna energija specifična ,,roba“, koja se prvo povinuje fizičkim, pa tek onda zakonima tržišta.
“U situaciji kada su sistemi za skladištenje električne energije skupi, primorani smo da proizvodimo onoliko energije koliko nam je potrebno. Svaki disbalans dovodi do problema sa učestalošću elektroenergetskog sistema i njegovog potencijalnog raspada”, upozorio je Mujović.
On je podsjetio da nije uvijek moguće izvesti viškove.
“Svaka zemlja planira svoje potreba za električnom energijom i ako, hipotetički, u datom momentu ne postoji potražnja, dolazimo u situaciju da nam višak energije predstavlja balast i da moramo početi borbu da ga se oslobodimo. Sprovode se brojne korektivne akcije sa ciljem očuvanja stabilnosti ugroženog elektroenergetskog sistema. Zaključak je da trebamo koristiti solarne potencijale, ali da moramo imati mjeru”, saopštio je Mujović.
On smatra da nekontrolisana izgradnja solarnih i vjetroelektrana može dovesti do zagušenja postojeće prenosne i distributivne mreže.
“Ne smijemo dozvoliti izgradnju kapaciteta koje naš sistem ne može prihvatiti. Zato su neophodne analize operatora prenosnog i distributivnog sistema (CGES i CEDIS) koji moraju definisati granicu prihvatljivih kapaciteta. Sve što bi se priključilo van definisanih granica imalo bi negativne konsekvence po naš elektroenergetski sistem”, poručio je Mujović.
Izvor: Mina-business
Foto: UGC
