Predstavnik Evropskog saveza i predsjednik poslaničkog kluba SD-a Boris Mugoša prokomentarisao je određene mjere predviđene Fiskalnom strategijom.
<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="und" dir="ltr">Ukidanje oslobadjanja plaćanja PDV-a za pošiljke do 75 eura, povećanje stope PDV-a na knjige i štampu, pozorišne i bioskopske ulaznice, sportske priredbe i sl., markiranje goriva i druge predviđenje mjere na prihodnoj strani budžeta će dovesti do povećanja cijena koja će najviše… <a href="https://t.co/LYJcFt5z5s">pic.twitter.com/LYJcFt5z5s</a></p>— Boris Mugoša (@BorisMugosa) <a href="https://twitter.com/BorisMugosa/status/1819705409676140810?ref_src=twsrc%5Etfw">August 3, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>“Ukidanje oslobađanja plaćanja PDV-a za pošiljke do 75 eura, povećanje stope PDV-a na knjige i štampu, pozorišne i bioskopske ulaznice, sportske priredbe i druge slične mjere na prihodnoj strani budžeta previđene Fiskalnom strategijom će dovesti do povećanja cijena koja suštinski dodatno pogađaju one građane koji imaju manje a koji su inače izloženi drastičnim povećanjem cijena raznih roba i usluga u prethodnih nekoliko godina”, navodi Mugoša.
On ukazuje da navedena politika povećanja indirektnih poreza, odnosno poreza na potrošnju (PDV, akcize) je pogrešna i da je Vlada umjesto rasta prihodne strane budžeta kroz stimulisanje razvoja privrede, povećanje konkurentnosti i produktivnosti, širenja poreske baze izabrala pomenuto povećanje stopa PDV-a kako bi se “ispeglalo” konstantno povećanje bidžetskih rashoda usljed nagomilavanja administracije i rasta neproduktivne potrošnje.
“Ključni problem je sto naša ekonomija raste ali se ne razvija”, ističe Mugoša i zato se umjesto razvoja ekonomije i potencijalne korekcije direktnih poreza (poreza na “bogatstvo”), ide na rast poreza na potrosnju (indirektnih) sto dovodi do rasta cijena i sive ekonomije.
Sa druge strane, kako navodi on, ukidanjem odnosno značajnim smanjenjem doprinosa punjenje budžeta se gotovo isključivo svodi na poreze, što je u ovako strukturno ranjivoj i nesređenoj ekonomiji, podložnoj eksternim šokovima izuzetno rizično.
“Nažalost, kratkoročna i bilbord ekonomija ima primat u odnosu na strukturne reforme i razvojni pristup”, zaključuje Mugoša.
Foto: Skupština
