MMF preporučio da se obuzda rast zarada u javnom sektoru

Vlada planira da sprovede novi set mjera koji bi trebalo da dovede do povećanja državnih prihoda i smanjenja javnog duga države koje će se naći u Fiskalnoj strategiji, a u kreiranju tih mjera pomoći će Međunarodni monetarni fond (MMF).

To je najavljeno juče na zajedničkom presu šef Misije MMF-a za Crnu Goru Srikant Seshadrija, guvernerke Centralne banke (CBCG) Irene Radović i premijera Milojka Spajića.

Spajić je kazao da će te mjere, između ostalog, uključiti unapređenje kapaciteta Poreske uprave u dijelu naplate prihoda, borbe protiv sive ekonomije, reforme preduzeća u većinskom vlasništvu države, smanjenja biznis barijera i unapređenje poslovnog ambijenta, reforme poreske politike, reforme zarada u javnom sektoru, unapređenja kvaliteta pružanja javnih usluga, reforme penzionog sistema…. Premijer je o mjerama govorio uopšteno, ne iznoseći konkretnije detalje. Pojasnio je da zbog kratkih rokova u pripremi budžeta Vlada nije imala vremena da sprovede sve mjere.

Stav MMF-a je da je za “zdravije javne finansije” potrebno drugačije preraspodjeliti novac koji se troši na socijalne transfere tako da se on usmjeri ka najugorženijim kategorijama stanovništva, da se obuzda rast fonda zarada u javnom sektoru, kao i da se u realizaciji kapitalnih projekata uključe uprave koje su zaduženje za njihovo sprovođenje da bi se za najvrednije projekte dobio novac.

“Jačanje kapaciteta nedavno podijeljene Poreske uprave i Uprave carina će biti ključno za povećanje fiskalnih prihoda na najlakši mogući način. Uspostavljanje potpuno funkcionalnog Fiskalnog savjeta i bolji nadzor nad preduzećima u državnom vlasništvi tako da stvaraju manje ukupno opterećenje za budžet, predstavljaće korisno nadopunjavanje fiskalnih napora Vlade”, kazao je Seshadri u završnoj izjavi nakon dvonedjeljne posjete Crnoj Gori.

Seahadri je kazao da misija MMF nije vidjela program “Evropa sad 2” pa ne može da ga detaljnije komentariše, te da se minimalna i prosječna plata mogu povećati, ali da to bude fiskalno održivo. On je dodao da je cilj da se dođe do toga da opšte oporezivanje može da nadoknadi koji god instrument se bude koristio za povećanje prosječne zarade.

“Imam potpuno povjerenje i nadu na osnovu razgovora sa ministrom finansija, da će oni uvijek imati u vidu cilj fiskalne održivosti kada budu to radili”, naveo je Seshadri.

On je kazao da država nije nadoknadila gubitak prihoda koji je nastao zbog programa “Evropa sad 1”.

Premijer nije precizirao da li se može očekivati da država uđe u aranžman sa MMF-om, a na pitanje kada će se država zadužiti za novac koji joj nedostaje u ovoj godini odgvorio je da” to nije bitno”.

“Zadužićemo se kada bude dobar trenutak na tržištu”, istakao je Spajić.

Procjena MMF-a je da će crngorska ekonomija rasti u ovoj godini po stopi od 3,7 procenata, da će rast turizma u 2024. biti na umjerenom nivou, a ako ne bude bilo dodatnih neto priliva migranata, vjerovatno će doći i do usporavanja rasta potrošnje.

“Stoga se očekuju da ukupan ekonomski rast bude na umjerenom nivou od 3,7 procenata”, istakao je Seshadrija.

Iz MMF-a su upozorili da je sve veći razlika između kamatnih stopa na kredite i kamatnih stopa na depozite podstakao snažne profite u bankarskom sektoru.

“Visoki nivoi likvidnosti, visoka tržišna koncentracija u bankarskom sektoru, ograničene mogućnosti za profitabilno krediteriranje, kao i izazovi za lokalne deponente da iskoriste veće prinose u inostranstvu ili njihova “sklonost davanja prednosti domaćem tržištu” vjerovatni su pokretači niskih stopa na depozite. U tom smislu, razvoj maloprodajnog tržišta državnih obveznica bi pomogao da se obezbijedi diverzifikacija za štediše”, preporuka je MMFa.

Seshadri je naveo da se može posegnuti za ograničenjem kamata na kredite, ali da to ne bi dalo rezultat jer bi banke mogle da naplate veće naknade i da međunarodno iskustvo govori da to nije isplativo.

Guvernerka Irena Radović je istakla da pokazatelji finasijske stabilnosti pokazuju najsnažniji segment cnrgorske ekonomije, a to je bankarski sistem koji je zdrav i visoko likvidan, te da je evidentno da su svi pokazatelji stanja bankarskog sistema pozitivni i da su na istorijskom maksimumu.

Aktiva bankarskog sitema je dostigla 6,74 milijarde eura, depoziti 5,5 milijardi eura, krediti 4,1 milijardu, a evidentan je pad nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima od 0,72 odsto, što ukazuje da je CBCG implementirala uspješne mjere koje daju rezultate. Kapital je na nivou od 800 miliona eura i za 22 odsto je veći nego u prethodnoj godini”, istakla je Irena Radović.

CBCG očekuje slabljenje inflacije

Guvernerka je kazala da se očekuje slabljenje inflacije u 2024. godini i na to gledaju sa optimizmom.

“Inflacija je prethodne godina bila visoka i rezultat je uvezene inflacije. Bitno je da bilježimo pozitivna trend”, naglasila je Radović.

Seshadri je kazao da se inflacija spustila sa svog navjišeg nivoa od 17,2 procenata iz 2022. godine, na 4,3 u decembru 2023. godine, pa je time došlo do značajnog smanjenja razlike u odnosu na inflaciju euro zone.

“Da li će se ovaj trend nastaviti zavisi od međunarodnog okruženja za cijene berzanskih roba i od domaćih pritisaka na zarade”, stav je Seshadrija.

Iskoristiti prirodna bogatstva u hidro, solarnoj i energiji vjetra

Preporuka MMF-a za dalji razvoj turizma je poboljšanje infrastrukturne povezanosti i podsticanje turizma na sjeveru, a izvan sektora turizma Crna Gora bi trebalo da iskoristi svoja prirodna bogatstva u hidro, solarnoj i energiji vjetra, povećavajući proizvodnju i izvoz energije, a istovremeno pomažući u postizanju klimatskih ciljeva zemlje.

“U tom pogledu, unaprijeđene prakse upravljanja javnim investicijama će biti ključne kako bi se obezbijedilo da se prioritet daje javnim investicijama u fizičku i digitalnu infrastrukturu koje imaju visok stepen povrata na investicije”, kazao je Seshardi.

Foto: Boris Pejović/Vijesti

Prijava
Obavijesti o
0 komentara
Umetnuti fidbek
Vidi sve komentare
NIKŠIĆ PROGNOZA

Table of Contents