Izmještanje rijeke Ćehotine mora se završiti do kraja sljedeće građevinske sezone i biti u koordinaciji sa projektom ekološke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja.
To je kazao Nemanja Laković, izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja na svečanoj sjednici organizovanoj povodom 24. septembra Dana Rudara Crne Gore i 72. godišnjice rada najveće pljevaljske kompanije.
„Front radova napreduje prema koritu rijeke Ćehotine. Količine uglja koje možemo eksploatisati su ograničene, tako da se ovaj projekat mora završiti do kraja sljedeće građevinske sezone i biti u detaljnoj koordinaciji sa projektom ekološke rekonstrukcije Termoelktrane. Projekat izmještanja Ćehotine je kasnio zato što smo 2020. zatekli UT uslove kojim ovaj projekat nije bio moguć za realizaciju. Tek ove godine u aprilu, stvorili su se uslovi da Ćehotina proteče novim koritom, jer je otkrivka napravljena u određenoj mjeri da na odlagalištu možemo formirati novo korito rijeke Ćehotine. Po preuzimanju kompanije, zajedničkom saradnjom Vlade, Ministarstva koji su shvatili ozbiljnost ovog problema uspjeli smo da dobijemo dozvolu za izvođenje radova po hitnom postupku i istog momenta počeli smo sa izvođenjem radova“, rekao je Laković.
Istakao je da radovi idu planiranom dinamikom i da je „mehanizacija Rudnika uglja završila većinu posla oko samog iskopa korita rijeke Ćehotine“.
„Trenutno smo na nekih 90 odsto, što će dovesti do značajnih ušteda u odnosu na projektovanu cijenu i vrijeme završetka radova. Počeli smo sa tenderskim procedurama za ostatak radova koje Rudnik uglja ne može izvršiti sa svojom mehanizacijom i poslije detaljnog usklađivanja projekta nadamo se brzom dobijanju izvođača za preostale radove“, rekao je Laković.
Ponovio je da će zbog ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja, koja će u 2025. dovesti do zastoja u isporuci uglja od osam mjeseci, prihodi kompanije biti za oko 48 miliona eura manji.
„Svakako da ovaj problem ne možemo rješavati sami i moramo ga rješavati sa cijelom grupacijom – ministrom energetike Sašom Mujevićem, predsjednikom Odbora direktora EPCG Milutinom Đukanovićem i izvršnim direktorom Ivanom Bulatovićem. Trenutno imamo intenzivne sastanke za rješenje ovog problema i da ćemo sledeće godine obezbijediti stabilno finansiranje cijelog energetskog sektora. U navedenom periodu biće obezbijeđeno stabilno finansiranje Rudnika uglja Pljevlja. Rudnik će u tom periodu aktivirati maksimalnu prodaju prema širokoj potrošnji, i počeće da razvija svoje poslove u cilju ublažavanja efekata ekološke rekonstrukcije i manjih prihoda. Maksimalni kapacitet građevinske grupe koju planiramo da razvijemo do nivoa jedne od najrazvijenijih građevinskih firmi u Crnoj Gori, pokušaćemo da što više poslova dobiju. Već smo u pregovorima sa EPCG o dobijanju značajnih poslova, a koji će u tom periodu obezbijediti stabilno finansiranje“, rekao je Laković.
Istakao je da je Rudnik uglja „poslije negativnog poslovnog rezultata u prvoj polovini godine, izazvanog produženim remontom Termoelektrane, ovog mjeseca prešao u pozitivno poslovanje i pored rada na dva fronta- na iskopu uglja i otkrivke, kao i na iskopu korita rijeke Ćehotine“.
„Upravo ovi finansijski rezultati i puna likvidnost nam daju vjetar u leđa za kontinuitet i ubrzavanje realizacije započetih projekata. RU iz godine u godinu nastavlja da niže uspjehe u ostvarenju proizvodnih rezultata. U periodu između dva praznika ostvaren je obim oktkrivke od 9.560.000 metara kubnih čvrste mase i uglja od 1,65 miliona tona. Rekordni rezultat postigli smo u aprilu gdje smo otkopali 1,062 miliona tona otkrivke što je rekordan rezultat u istoriji kompanije“, rekao je Laković.
Podsjetio je da je Rudnik uglja u saradnji sa Vladom i Opštinom Pljevlja predstavio plan oporavka Pljevalja u okviru kojeg će pljevaljska kompanija realizovati dva projekta.
„Na poziciji trenutne rudničke radionice planirana je izgradnja novog poslovno-stambenog kompleksa koji će prvenstveno biti namjenjen rješavanju stambenih potreba zaposlenih u Rudniku uglja. Planiramo i izgradnju novog turističkog kompleksa koji će biti uz sami magistralni put prema Podgorici i nalaziće se pored novog korita rijeke Ćehotine. Nadam se da će u narodnom periodu saradnja između Opštine, Vlade i Rudnika uglja i ostalih relevantnih faktora biti još intenzivnija, jer za postizanje bilo kakvih rezultata potrebna nam je politička stabilnost i da se strategija koja je opredjeljena ne zaustavlja i da idemo naprijed u svakom trenutku . Naš grad je u proteklih 30 godina izgubio dvadeset hiljada stanovnika zato više nemamo vremena za gubljenje i moramo pokretati projekte što prije. Kao što sam pomenuo razvoj građevinske grupe je već počeo na korak smo od otvaranja asfaltne baze i popreporukama EU o pravednoj tranziciji nastavićemo da razvijamo nove poslove koji će obezbijediti nova radna mjesta u našem gradu. S druge strane naša kompanija je svjesna uticaja na okruženje i zato vodimo posebnu brigu o našem društvu. Nastojimo da finansijski pomognemo sportske klubove, udruženja, penzionere, socijalno ugrožene, škole, bolnice i vjerske zajednice. Sve nabrojano je potvrda da smo na dobrom putu. Ipak mnogi su izazovi pred nama, neki zavise od nas a neki od spoljašnjih uticaja. S toga svi radom i znanjem moramo jačati korporativno upravljanje u cilju uspješnog poslovanja i promovisanja promjena“, zaključio je Laković.
Obećao je da će Rudnik uglja ubuduće svako zapošljavanje u toj kompaniji sprovoditi putem oglasa i konkursa.
Predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović rekao je da je zahvaljujući Rudniku energetski sistem i rad TE Pljevlja ostao stabilan.
„Od kada smo došli na čelo EPCG u martu 2021. već u junu došlo je do enormnog skoka električne energije na berzama. Zahvaljujući stabilnom radu Rudnika i Termoelktrane mi smo uspjeli da ovu najtežu epohu u razvoju energetike prođemo sa relativno malom štetom. Nažalost nama je ostalo da riješimo pitanje izmještanja Ćehotine, ekološku rekonstrukciju TE ali mi ćemo uspjeti to da riješimo. Imaćete podršlu rukovodstva EPCG za projekat izmještanja Ćehotine ali i pritisak da se to što prije završi“, rekao je Đukanović.
Kazao je da će se u Pljevljima na površinama koje pripadaju Rudniku uglja raditi velike solarne elektrane i baterijske sisteme.
Ministar rudarstva, nafte i gasa Admir Šahmanović rekao je da je rudarstvo uvijek bilo kičma industrije a Rudnik uglja stub crnogorske energetike.
Foto: Goran Malidžan/Vijesti
