Ekonomska analitičarka Mila Kasalica ocijenila je gostujući u informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E da se Centralna banka Crne Gore, nažalost, od 15. decembra uopšte ne bavi bankarskim sektorom, osim u onome što je potreba kako ličnog osvetništva, odnosno lično-interesnog korupcionaštva, do onoga što je agenda PR-a.
Komentarišu intervju guvernerke CBCG Televiziji Crne Gore i prozivanje jedne banke, Kasalica je kazala da to ne smije da radi nijedan zaposleni Centralne banke Crne Gore, jer takav manir nije saglasan kako sa članom 84 Zakona o Centralnoj banci, tako i članom 344 Zakona o kreditnim institucijama.
Kasalica je pročitala ta dva člana u kojima se navodi da „član Savjeta i zaposleni u Centralnoj banci dužni su da čuvaju tajnost informacija i podataka, koji u skladu sa zakonom ili drugim aktom predstavljaju tajnu. A član 344 Zakona o kreditnim institucijama u vezi obaveznosti čuvanja povjerljivih informacija jasno, eksplicitno kaže: Centralna banka, zaposleni u Centralnoj banci, spoljni revizor i druga stručna lica koja rade ili su radila po ovlašćenjima Centralne banke dužni su da čuvaju kao povjerljive sve informacije u superviziji kreditne institucije do kojih su došli tokom rada za Centralnu banku. Ovo važi čak i kad izađete iz Centralne banke da ne smijete da kršite, “ navela je Kasalica, zaključujući da „javna postupanja tekućeg guvernera kojim se diskreciono targetira profil rizika jedne kreditne institucije nesumljive su indicije zloupotrebe položaja kao i nesumljivi indikatori nesavjesnog rada guvernera“.
Analitičarka ocjenjuje da smo u petak veče, nažalost, na našem Javnom servisu imali susret oko namještenih pitanja koja je strukovna javnost znala da su već 20 dana pripremljena.
„I ta namještena, dogovorena pitanja su se zadnjih tri dana u opsadnom stanju Centralne banke bubala napamet. Ni u tom bubanju napamet institucija Centralne banke nije zaštićena nego je izašla sa posrnućem koje nismo trebali da gledamo u petak veče, žao mi je što to dijelim na drugom mediju, ali bez obzira na to, mi nemamo Javni servis pa ništa ne gube građani i građanke“, istakla je Kasalica..
Ocijenila je da guvernerka vraća dugove prema poslanicima koji su glasali za njen izbor i još nekim pojedincima.
„Zamolila bih kao što sam kao ekonomistkinja radila to od 2008. i 2009. i nadalje, radeći kako projekat o toj partikularnoj banci, tako i druge analize u vezi sa bankarskim sektorom i sa regulativom kako Centralne banke, tako i ukupnog bankarskog sektora ili finansijskog sektora Crne Gore, da se dugovi koji eventualno postoje prema 58. poslanika i poslanica, zbog pritiskanja zelenog tastera, ili dugovi o kojima je gospodin Knežević nedavno govorio u nekom tekstu, da se rukama i nogama su se kopali da se imenuje guverner Centralne banke, a sad se ti dugovi još uvijek ne vraćaju. Ako se ti dugovi odnose na ovu vrstu dodatnog ubijanja Centralne banke Crne Gore da to zaustavimo.
Imam povjerenju u premijera u sljedećem. Predlog Crne Gore za regionalni centar za razvoj, tijelo preko EU, je u rotaciji Crne Gore. I dobro je, bez obzira što je to golema zarada za pojedinca, odnosno pojedinku koja je predložena, da pokušamo i na taj način, koji nije možda korektan, jer ima boljih, ali bez obzira, Centralnu banku ćemo sad morati restrukturirati i reformisati, jer smo ih izgubili za 4,5 mjeseca. I to mu je kumovalo 58 poslanika i poslanica, kumovao je, nažalost, jedan medij, kumovao je, nažalost, dio nevladinih organizacija, i, nažalost, kumovao je dio privatnika Crne Gore. Ne samo jedan, koga sam ja uvijek prozivala, gospodin Knežević se sam prepoznao u tome, u ovom tekstu koji je pisao“, kazala je Kasalica.
Ponovila je da je obaveza svakog u Centralnoj banci da čuva podatke i da ne proziva nijednu kreditnu instituciju, a posebno ne „u onom pozorištancetu koje smo gledali u petak, u kojom postoje nešto kao: “Specificirajte vi u vašem pitanju pa ću se ja možda sjetiti da vam odgovorim na to”.
Kasalica je istakla da je crnogorska ekonomija naša zajednička kuća.
„Ta banka nije u profilu riziku kakvim je bila Atlas banka od 2011. do 2015. da ne pričamo periodu 2015. do 2018. godine. Praviti ovakvu vrstu nekorektnosti prema crnogorskim deponentima. Ugražavati egzistenciju 300 zaposlenih ako nije sad i više zbog toga što želimo da politički targetiramo ili eventualno nekog koja hapsimo na 21. maj kako bismo zgadili svima nama 21. maj je nešto što ne treba da se dešava. Crnogorska ekonomija je naša zajednička kuća i nemojmo da ubijamo sa kojima tu zajedničku kuću možemo da razvijamo sljedećih 50 godina“, zaključila je ekonomska analitičarka.
Foto: PR Centar
