Jelić: Neukusno je tražiti naknade od milion i po

Članovi komisija Zavoda za zapošljavanje nisu mogli da imaju veće mjesečne naknade od 108 eura, a zahtjevi njih sedmero da dobiju naknadu od milion i po eura za učestvovanje u projektu za zapošljavanje osoba sa invaliditetom, koji je ukupno vrijedio milion eura, smatram nevjerovatnim i neukusnim, kazala je juče na svjedočenju u Osnovnom sudu bivša direktorica Zavoda Vukica Jelić.

Ona je svjedočila juče u nastavku spora po tužbi dvije bivše članice ove komisije D. R. i M. M. koje traže po 65 hiljada eura za rad u komisiji od 19. februara 2016. do 19. aprila 2017. godine. Ukupan tužbeni zahtjev svih članica te komisije iznosi milion i po eura, prenose Vijesti.

Ovaj spor se vodi kod sudije Dragana Babovića, koji je jedini prihvatio zahtjev advokata Zavoda Nebojše Batrićevića da svjedoči bivša direktorica Jelić, koja je i donijela odluku o obrazovanju komisije i visini naknada. Ostale postupajuće sudije su to odbile, iako se radi o višemilionskoj vrijednosti spora.

Bivši članovi ove komisije, koji su podnijeli tužbe, smatraju da prema tekstu odluke bivše direktorice Jelić oni imaju pravo na naknadu po svakoj obrađenoj aplikaciji – zahtjevu poslodavca, a ne na mjesečnom nivou ili na kraju perioda. Nekoliko sudskih vještaka je u svojim nalazima potvrdilo takvo mišljenje, zbog čega se tužbenim zahtjevima traže i isplate naknada za pojedine mjesece u iznosima i od preko 15 hiljada po članu.

Komisije radile u toku radnog vremena

Ona je juče kazala da je odluku o obrazovanju komisije donijela 19. februara 2016. godine, u skladu sa tadašnjim Statutom Zavoda, za praćenje grant šema kojim je davana bespovratna podrška poslodavcima za zapošljavanje osoba sa invaliditetom. Kazala je da su članovi komisije, inače službenici Zavoda, trebali da posao u vezi s komisijom obavljaju u okviru redovnih zadataka i u redovno radno vrijeme, ali da se ipak odlučila da im odlukom o osnivanju komisije dodijeli dodatne naknade za taj posao jer se radio o posebnoj grupi korisnika – osobama sa invaliditetom, a ponajviše zbog toga što je postojala mogućnost zloupotreba.

Na pitanja sudije Babovića, da li su članovi komisije taj posao radili van svog redovnog radnog vremena, Jelić je kazala da za tim nije bilo potrebe i da joj nije poznato da su radili prekovremeno.

Na pitanje o visini naknade, bivša direktorica je kazala da je ona za cijeli javni sektor određena tadašnjom odlukom Vlade na maksimalni mjesečni iznos od 50 odsto prosječne neto zarade u Crnoj Gori iz prethodne godine, kao i da se ta naknada mogla primati najviše šest mjeseci. Jelić je navela da to znači da je naknada za cijeli taj period mogla iznositi najviše 1.440 eura po članu.

Ona je kazala i da se odlukom definiše da je osnov za isplatu naknade predaja izvještaja o završenom poslu, mjesečna ili na kraju projekta. Na pitanje sudije da li je vidjela te izvještaje, ona je kazala da nije, da se oni upućuju Upravnom odboru Zavoda, ali da koliko je njoj poznato ti izvještaji nisu usvajani.

Jelić: Naknada je bila 108 eura

Bivša direktorica je kazala da je ona odlukom o obrazovanju komisije, utvrdila naknade koje su bile niže od maksimalnih iz odluke Vlade, odnosno da je odredila naknadu u iznosu 40 odsto bruto zarade nakon usvajanja izvještaja o napretku projekta, što je tada iznosilo oko 290 eura, kao i u iznosu od 50 odsto bruto zarade nakon usvajanja konačnog izvještaja, odnosno oko 360 eura po članu komisije. Kako je kazala, da bi to na mjesečnom nivou iznosilo po oko 108 eura, i da je to tada bio korektan iznos u visini oko 20 odsto prosječne plate.

Navela je i da nije tačno da se njena odluka može tumačiti na način da su članovi komisije imali pravo na naknadu po svakom riješenom zahtjevu poslodavca, kako tvrde tužioci. Ona je kazala da je smisao komisije bio da spriječi zloupotrebe, a da se sada desilo nešto potpuno suprotno.

Advokat službenica koje su tužile Zavod Radonja Drakulović, prigovorio je ovom svjedočenju i kazao da je sama odluka o obrazovanju komisije i visini naknada jasna i decidna i da nije bilo potrebno naknadno tumačenje ovog svjedoka, odnosno da se naknada dodijeljivala po svakom predatom izvještaju, kao i da je komisija predavala izvještaj za svaku obrađenu aplikaciju. On je naveo i da odluka o obrazovanju komisije i iznosu naknada nikada nije stavljena van snage, tako da se ne može tumačiti da se odnosi na period od šest mjeseci.

Drakulović: Olakšava sebi budući položaj

Drakulović, kakao je kazao, sumnja da svjedokinja ovakvim svjedočenjem “olakšava sebi neki budući položaj”, s obzirom da se iz natpisa u medijima stiče utisak da je ona kriva za toliki iznos naknada i moguću štetu za budžet Zavoda i države.

Jelić je kazala da je sve radila u skladu sa zakonom i drugim propisima, kao i da je iz medijskih objava sa ovih suđenja stekla utisak da se želi napraviti kampanja i ona proglasiti krivom za visoke naknade u Zavodu, a time i omogućiti tužiocima da dobiju milion i po eura.

Na pitanje Drakulovića da li je tražila mišljenje Vlade kada je 19. februara 2016. godine donijela odluku o visinama naknada, Jelić je kazala da je pet dana nakon toga Skupština usvojila izmjene zakona kojim se zabranjuju isplate naknada i da bi bilo neozbiljno da nakon toga šalje dopis kojim traži odobrenje za isplate naknada koje je navela u odluci.

Na pitanje da li smatra da je ta nova zakonska norma o zabrani isplate naknada bila obavezna i kod odluka koje su ranije donijete, Jelić je kazala da je ekonomista i da nije pravnik, ali da zna da je stav većine pravnika bio da od te izmjene zakona više nema isplata naknada službenicima u javnom sektoru koji su posao obavljali u okviru svojih redovnih aktivnosti.

Navela je i da se zbog zahtjeva članova komisije, tim povodom obratila Ministarstvu finansija 13. maja, ali da joj je odgovoreno da ne dozvoljavaju isplatu tih naknada. Kazala je i da od 19. maja 2016. godine više nije bila direktor Zavoda, u sklopu dogovora o izboru Vlade izbornog povjerenja.

Batrićević: Prepjevavaju odluku

Advokat Zavoda Nebojša Batrićević, kazao je da se iz iskaza svjedoka jasno može utvrditi da je istina ono što je do sada tvrdio Zavod. Naveo je i da se tokom cijelog postupka od suprotno strane “svjesno i sa umišljajem prepjevava jedna odluka na vrlo neprimjeren način kako bi se ostvarila protivpravna imovinska korist”, kao i da se krivica želi svaliti na donosioca odluke i da se cijeli koncept planirane pljačke želi bazirati na odluci čije se norme u tužbenim zahtjevima mijenjaju.

Na jučerašnjem ročištu nije prisustvovao dosadašnji ovlašćeni predstavnik Zavoda u svim ovim sporovima, predsjednik Upravnog odbora Dejan Vojvodić, jer je Vlada smijenila Upravni odbor u četvrtak, a da nije izabrala novi.

Novi vještak nije našao osnov za isplatu naknada

Na jučerašnjem ročištu čitan nalaz novog vještaka ekonomsko-finansijske struke Dragana Nišavića, koji je utvrdio da su članovi komisije mogli imati mjesečne naknade do maksimalnog iznosa koji predviđa Vladina odluka, ali je i ta njegova ocjena uslovna jer navodi da mu tužitelji nisu dostavili osnov po kojem se naknada mogla obračunavati.

Prema odluci osnov za isplatu naknada bili su završni izvještaji komisije.

Advokat Drakulović je osporio ovaj nalaz vještaka i tražio da sud koristi nalaz prethodnog vještaka Nemanje Dragovića, koji je poklopilo sa zahtjevima tužilaca. Dragović je ranije kazao da je vještačio ono što je od njega traženo odlukom Suda a to je iznos naknade prema odluci Zavoda o formiranju komisije.

Dragović je naveo da je odlukom Višeg suda u sličnom sporu iz juna 2020. godine navedeno da se naknade isplaćuju prema svakoj obrađenoj aplikaciji.

Dokumenta u drugom slučaju još u SDT-u

U Osnovnom sudu se vodi i postupak po tužbi troje članova ove bivše komisije koji traže po 200 hiljada eura naknade za dvije godine rada u komisiji, ali se ročište po ovoj tužbi već dva puta odlaže jer Specijalno državno tužilaštvo nije vratilo sudske spise.

Sutkinja u ovom sporu Jelena Anđelić je još u novembru prošle godine spise samoinicijativno poslala SDT-u. Toj odluci prethodilo je ročište nakon kojeg je sada smijenjeni predsjednik Upravnog odbora Zavoda Dejan Vojvodić “Vijestima” kazao da je potrebno da se SDT pozabavi ovim slučajem, navodeći kao sporne ne samo tužbene zahtjeve već i mišljenja vještaka koji ih potvrđuju, i odluke sudija koji odbijaju svjedoke koje predlaže Zavod.

Foto: Luka Zeković

1 komentar
Najviše glasova
Najnoviji Najstariji
Umetnuti fidbek
Vidi sve komentare

Ovaj Vojvodić koji je smijenjen je gospodin koji ima petlju čim je sve pokrenuo

NIKŠIĆ PROGNOZA