Dionica Jadranske magistrale između Tivta i Budve je najfrekventnija i najopterećenija drumska saobraćajnica u Crnoj Gori kojom u sezoni dnevno prođe i do 30.000 vozila, pa se na njoj stalno stvaraju zastoji i kilometarske kolone.
Uz priču o brzoj cesti i zaobilaznicama, na koji bi se način rješavao problem kojeg u najvećoj mjeri stvara tranzitni saobraćaj, Vlada se opredijelila da Jadransku magistralu između Tivta i Jaza pretvori u bulevar sa četiri trake, nadajući se da će tako eliminisati ljetnji saobraćajni kolaps.
Gradnji bulevara odlučno se protivi dio mještana Grbljani. Kažu da će svim dozvoljenim sredstvima braniti svoju imovinu i uslove života za koje oni smatraju da će im ih nova saobraćajnica drastično narušiti i ugroziti.
Gradilište je aktivirano nakon skoro pola godine pauze od otvaranja, prenosi RTCG.
Radovi su nedavno krenuli samo od kotorske raskrsnice prema Tivtu kroz državno, nekada poljoprivredno zemljište – neizvjesno je kako će dalje kroz Radanoviće, Kovačko Polje i Lastvu grbaljsku.
Mještani se oštro protive gradnji saobraćajnice kroz kuće, ograde, dvorišta, imanja.
Bulevar sa po dvije saobraćajnice traje i razdjelnim ostrvom – trotoarima s obje strane i čak 12 kružnih tokova i 5 trokrakih raskrsnica na ovih 15-ak kilometara smatra se boljim rješenjem od postojeće magistrale – uz koju je koncentrisan privredni život ovog kraja a koja se koja se prelazi uz rizik.
„Najveća prednost ogleda se kroz smanjenje zagušenja saobraćaja i broja konfliktnih tačaka neutralisanjem mogućnosti lijevog skretanja. Saglasni smo da će dolaziti do zastoja na ulazima u gradove, ali će zbog drugačije raspodjele dolaska vozila ovi zastoji biti manji i dodatno riješeni planiranom izgradnjo bulevara kroz Tivat) i izgradnjom obilaznica“, obećavaju iz Uprave za saobraćaj.
Koliko god protiv bulevara, ni mještani nijesu protiv modernizacije.
Sredstva u iznosu od 54 miliona eura za finansiranje ovog projekta od kojeg se očekuje da rastereti saobraćaj na jednoj od najprometnijih dionica na primorju, obezbijeđena su iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj. Investitor radova su Uprava za saobraćaj i „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje”.
Rok za završetak posla je dvije godine – ali već u startu je drastično kašnjenje kao i otpro Grbljana.
Foto: Screenshot/RTCG
