Građevinari završavaju put Jezerine – Lubnice, tužioci još izviđaju

Za rekonstrukciju dijela puta Jezerine – Lubnice od 15 kilometara, na putnom pravcu Kolašin – Berane, do sada je investitoru isplaćeno 49,3 miliona eura a rok završetka radova je 23. februara naredne godine, saopšteno je “Vijestima” zvanično iz Uprave za saobraćaj.

Kako je pojašnjeno put ne mora biti zvanično otvoren ni nakon ovog roka, jer postoji dodatnih 60 dana po ugovoru za obavljanje tehničkog pregleda i dobijanja upotrebne dozvole.

“Ukoliko dođe po prekoračenja ovog roka (23. februara 2024. godine) Uprava će shodno ugovoru od izvođača radova naplatiti penale za kašnjenje koji iznose 0,1 odsto ugovorene vrijednosti za svaki dan kašnjenja”, naveli su iz Uprave za saobraćaj.

Radovi su počeli u maju 2017. godine i trebalo je da budu završeni u maju 2020. godine, međutim nakon pet promjena rokova, rekonstrukcija će umjesto za tri biti završena za sedam godina.

Prema informacijama “Vijesti”, svi građevinski i asfalterski radovi na putu i u tunelu kroz Bjelasicu su završeni, a preostalo je da se okonča postavljanje elektroinstalacija u tunelu i sistema elektronskog nadzora. Glavni preostali problem je montaža trafostanice kod tunela koju odlaže nevrijeme.

Nakon javnog tendera u 2016. godini kao najpovoljniji ponuđač izabran je sarajevski “Euroasfalt” sa kojim je u decembru te godine potpisan ugovor za ovaj posao vrijedan 34,6 miliona eura. To znači da bi dan kašnjenja ovog investitora koštao 34,6 hiljada eura.

Međutim, zbog vanrednih okolnosti investitoru je do sada isplaćeno 14,7 miliona eura više u odnosu na osnovni ugovor za cijeli posao.

Pripremu projekta i dokumentacije vodilo je Ministarstvo saobraćaja dok je na njegovom čelu bio Ivan Brajović, dok je ugovor potpisao 2. decembra 2016. novi ministar Osman Nurković na početku svog mandata.

Zakonitost ovog posla, raznih aneksa osnovnog ugovora i obavljenih isplata, istražuje Specijalno državno tužilaštvo na osnovu prijave iz Ministarstva kapitalnih investicija iz marta 2022. kada je ministar bio Mladen Bojanić.

Prema informacijama “Vijesti” dosadašnji nalazi nadzora glavnu krivicu za ovoliko kašnjenje adresiraju na investitora – državu zbog loše pripreme projekta, iako imaju značajnih primjedbi i na izvođača. Glavni problem je što je država kao investitor izvođaču prije početka radova predala podatke o geološkim podlogama koji su se pokazali kao potpuno netačni u vezi sastava zemljišta gdje se bušio tunel i prisustva podzmenih voda.

Izgradnja je obustavljena 2018. godine zbog pojave velike količine vode u tek iskopanom dijelu tunela. Kako je tada saopšteno dotok vode u tunelu iznosio je i 200 litara u sekundi.

Izvor “Vijesti” kazao je da je tada svim uključenim u projekat bilo jasno da su geološke podloge netačne, a da je i time samo projekat, koji je nastao na njima, neizvodljiv na predviđeni način.

On navodi da bi istraga tužilaštva, osim samih aneksa ugovora i obavljenih isplata, trebalo da ide i u smjeru da li je zaista urađeno geološko istraživanja, kao i da li je neko obmanuo donosioce odluka netačnim podacima.

Tada je u Ministarstvu saobraćaja, kao potpisniku ugovora i investitoru, trebalo odlučiti šta dalje, da li prekinuti radove i raditi novo istraživanje, da li mijenjati trasu, odustati od projekta ili nastaviti po sadašnjem. Kabinet ministra Nurkovića odlučio je da nastavi sa projektom, uz izmjene koje se odnose na izgradnju kanala (kaseta) za odvođenje podzemnih voda.

Izvor “Vijesti” je kazao da je Ministarstvu već tada bilo jasno da će konačna cijena rodova biti značajno veća od ugovorene i da se svjesno išlo u nastavak, bez kvalitetne analize mogućih alternativa ovoj trasi.

Nakon toga je potpisan aneks ugovora kojim se radovi prvu put produžuju do novembra 2020, odnosno samo za šest mjeseci duže od orginalnog roka iz ugovora.

Kako ni taj rok nije ispunjen, zvanično zbog propusta u projektnoj dokumentaciji, uslijedila su nova pomjeranja rokova – 20. oktobar 2022. godine, pa zatim 10. jul 2023. godine. Tada je najavljeno da će put biti otvoren do početka zimske skijališne sezone. Međutim novi rok od 15. novembra bio je samo za građevinske radove, dok je za elektroinstalaterske i druge negrađevinske radove produžen do 23. februara 2024. godine.

Iz uprave za saobraćaj su kazali da su građevinski radovi završeni do 15. novembra, ali da se u tunelu sada izvode drugi radovi – postavlja trafostanica, elektroinstalacije i sistem elektronskog nadzora.

Osim “izvora u tunelu” i vanrednih radova koje je on izazvao, razlog za kašnjenje bila je i pojava klizišta u zoni mosta u blizini skijališta. Izgradnja mosta bila je u prekidu četiri mjeseca, dok nije sanirano klizište.

Zaboravljen dio puta koji se vodi na ugašeni Ski centar Bjelasica

Da sami projekat od početka nije valjano pripreman, pokazuje i to što je tek naknadno otkriveno da se zemljište u dijelu trase budućeg puta nalazi u vlasništvu preduzeća “Ski centar Bjelasica u stečaju”, nad kojim je već bio zaključen stečaj i koji je izbrisan iz registra.

Prema zakonu nije moguće zaključiti stečaj i izbrisati preduzeće ako ono još ima imovine, pa je nejasno kako je moguće da su ovaj previd napravili i u stečajnoj upravi, tadašnjoj Upravi za katastar i autorima projekta puta.

Najveći dio imovine bivšeg skijališta kupio je preko of-šor firma kontroverzni biznismen Zoran Ćoćo Bećirović, od čega je napravio novo skijalište Kolašin 1450.

Iz Privrednog suda su “Vijestima” kazali da je stečajni postupak nad “Ski centar Bjelasica u stečaju” okončan, nakon što je stečajna masa prodata i novac raspodijeljen povjeriocima u skladu sa listom priznatih potraživanja.

“Nakon okončanja stečajnog postupka, utvrđeno je da je ‘Ski centar Bjelasica u stečaju’ evidentiran kao nosilac određenih stvarnih prava kod Uprave za katastar i državnu imovinu, što može predstavljati novopronađenu stečajnu masu. U cilju utvrđivanja obima i sadržaja evidentiranih prava, Privredni sud Crne Gore je postavio zastupnika stečajnoj masi ‘Ski centar Bjelasica u stečaju’, čiji subjektivitet, nakon okončanja stečajnog postupka, prepoznaje Zakon o stečaju. Za zastupnika stečajne mase imenovan je stečajni upravnik Nenad Amidžić. Do trenutka kada se sa sigurnošću utvrdi obim i sadržaj evidentiranih stvarnih prava i preciznog definisanja nepokretnosti na koje se odnose, ne možemo Vam dati preciznije informacije u tom pravcu”, navedeno je u odgovoru iz Privrednog suda sudije portparola Vladimira Bulatovića.

Dok se ne riješi ovaj imovinski problem, novi put formalno ne može dobiti upotrebnu dozvolu.

Moguće privremeno otvaranje puta po nekoliko sati dnevno

Narednih dana će biti razmatrano da li je moguće privremeno otvoriti ovaj put za saobraćaj po nekoliko sati dnevno dok u tunelu traju elektroinstalaterski radovi.

Zakon predviđa da se put i tunel mogu zvanično otvoriti za saobraćaj tek nakon završetka tehničkog prijema i dobijanja upotrebne dozvole, ali je moguće i privremeno propuštanje saobraćaja u slučaju potrebe uz pojačane mjere bezbjednosti i ograničenja brzine.

Ovaj putni pravac Kolašin – Berane, preko Jezerina i Lubnica, planiran je kao regionalni put koji vezu između dva grada skraćuje za 40 kilometara, na svega 30 minuta.

Međutim, kako je auto-put od Podgorice izgrađen samo do Mateševa, očekivati je da će građani sjevero-istočnog dijela novi put Berane – Kolašin koristiti i da brže dođu do Podgorice.

Zbog toga se očekuje da će saobraćaj na ovom putu biti veoma intenzivan, kao i da su moguća saobraćajna zagušenja u periodima kada budu radila skijališta. Buduća saobraćajnica koristi sadašnji put od Kolašina do skijališta.

Rješenje tog problema moguće je tek kada se završi naredna dionica auto-puta od Mateševa do Andrijevice.

Foto: gov.me

NIKŠIĆ PROGNOZA

Table of Contents