U toku je drugi po redu razgovor sa predsjednikom Crne Gore format koji uključuje diskusije o važnim temama. Ovoga puta to je panel „Budućnost penzionog sistema u Crnoj Gori: Iskustva iz regiona“.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović otvarajući panel je istakao da pomenutim formatom žele da instituciju predsjednika Crne Gore profilišu i kao generatora sveopšteg društvenog dijaloga. Budućnost penzionog sistema je ključno pitanje, istakao je Milatović, za svakog građanina Crne Gore.
„Sistemske reforme kao što je pitanje Fonda PIO zahtijevaju inkluzivan dijalog, jasne poruke i transparentnost. da bismo ojačali povjerenje u institucije što je osnov svakog dmeokratskog razvoja, one moraju biti otvorene, moraju saopštavati jasne, tačne i istinite informacije, a njihov rad mora biti zasnovan na temeljnim i preciznim analizama“, kazao je Milatović.
Dijalog je temelj svake demokratije, rekao je Milatović.
„Penzioni sistem je više od ekonomske kategorije. To je stub socijalne sigurnosti našeg društva. Osiguravanje stabilnosti penzionog sistema znači pružanje podrške onima koji su izgradili našu zemlju omogućavajući im da uživaju u plodovima njihovog rada. Zato Fond PIO nije samo protočni bojler kako se često relativizuje njegova uloga. On je stub naše socijalne države, kako je naš Ustav i definiše. On je obećanje intergeneracijske solidarnosti, ali i međugeneracijskog povjerenja, a to povjerenje nema pravo niko da izigra“, rekao je Milatović u uvodnom obraćanju na panelu.
Panel možete pratiti uživo na Portalu RTNK:
Milatović je rekao da česte izmjene Zakona o PIO i nedavne promjene minimalnih penzija „otvorile su pitanje pravednosti“ trenutnih obračuna penzija.
„Kao ekonomista svjestan sam da su najteže i najbolnije reforme upravo one koje se i tiču penzionog sistema. I često ćemo čuti da nema dobrih već samo manje loših rješenja. Ali ipak naša je obaveza da tražimo najbolji mogući način ,najbolji mogući penzioni model za naše građane. Moramo biti oprezni i odbaciti iskušenja ekonomskog populizma i kratkoročnih benefita. Takvi pristupi mogu izgledati privlačno na prvi pogled, mogu donijeti i trenutačno političke poene, ali uvijek bez izuzetka vode do dugoročnih problema i destabilizacije javnih finansija. Umjesto toga treba da se fokusiramo na dugoročna, održiva rješenja koja će osigurati stabilnost i prosperitet za sve naše građane“,smatra Milatović.
Podsjetio je da je kao ministar u 42. Vladi učestvovao u kreiranju i implementaciji programa „Evropa sad 1“.
„Tada smo imali sistematičan pristup, otvoren dijalog, jasno smo iskazali namjere i jasno naveli zakonska rješenja obrazlažući i pozitivne i negativne aspekte za naš budžet. Otvorili smo dijalog sa privredom i sindikalnim udruženjima, otvorili smo dijalog u okviru Socijalnog savjeta. Našim međunarodnim partnerima, Evropskoj komisiji,međunarodnim finansijskim institucijama predstavili smo ciljeve reforme ali i način i korake na koji ga želimo sprovesti. Povećanjem minimalne zarade i njen faktički iznos je dovelo do smanjenja sive ekonomije na tržištu rada. Uvođenje progresivnog oporezivanja dohotka učinilo naš poreski sistem pravednijim“,naveo je Milatović neke od tadašnjih poteza vlade.
Istakao je da „nema sumnje“ da je tada Crnoj Gori bio potreban program „Evropa sad 1“.
„Međutim, i pored uspjeha programa „Evropa sad 1″ moramo imati kritički osvrt i razmjeti i razloge toga toga uspjeha iz više uglova. Među njima ćemo naći eksterne, jednoročne faktore kao što su priliv stranih državljana i uvezena rastuća inflacija. Zato moramo biti ponosni, ali istovremeno i kritični prema uspjehu kako ne bismo ulazili u spriralu prevelikih obećanja i ekonomskog populizma koji će na kraju da bude poguban“,naglasio je Milatović.
Na panelu će govoriti član Fiskalnog savjeta Srbije i docent na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, Nikola Altiparmakov, profesor na Institutu za javne finansije i poslovno veleučilište Zagreb, Predrag Bejaković, i profesor i predavač na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Ljubljani, Mitja Čok.
Moderator je izvršni direktor Fidelity consultinga, Miloš Vuković.
Biljana Brašnjo
foto: YouTube-screenshot
