Dugo čekanje u redovima i visoke cijene provizija na transakcije u crnogorskim bankama već neko vrijeme su u fokusu građanskog i NVO aktiviste i medijskog radnika Željka Đukića, koji je više puta javno govorio na ovu temu, skrećući pažnju donosiocima odluka da moraju da zaštite građane Crne Gore koji su, u skladu sa zakonom, u obavezi da svoj novac i novac preduzeća drže u bankama.
Ova tema izazvala je brojne reakcije građana, koji smatraju da banke zloupotrebljavaju svoju poziciju.
Đukić podsjeća da je država Crna Gora zakonom obavezala sve građane da koriste usluge banaka kako bi novac bio legalan, bez obzira da li je u pitanju lični dohodak, upravljanje sredstvima preduzeća ili uplate taksi državnim institucijama, međunarodno plaćanje i slično. On ističe da ni država, ni nadležno ministarstvo, ni Vlada, ali ni Centralna banka Crne Gore, kao krovna regulatorna institucija, nijesu na strani građana, što banke vješto koriste i zloupotrebljavaju.
– Kako prolazi vrijeme tako se i povećava broj klijenata komercijalnih banaka, ali one nijesu povećale svoje kapacitete, dakle nijesu povećali broj šalterskih radnika, nijesu povećali broj kreditnih referenata, nego su dodatno opteretili sve te ljude. Sa druge strane, čekanje u bankama je postalo nepodnošljivo, prije svega što su u pojedinim filijalama ti prostori mali, nemaju dovoljan broj mjesta za sjedenje, a u velikom broju slučajeva nijesu pristupačni za osobe sa invaliditetom – ukazao je Đukić.
On smatra da je glavni uzrok tog problema nedovoljan broj šalterskih radnika za broj pravnih i fizičkih lica koja su korisnici bankarskih usluga, koji se u većini lokalnih filijala povećao upravo zato što je zakon obavezao građane i pravna lica da posluju preko banaka.
– Za ovaj evidentan problem postoji jednostavno rješenje, koje treba da se formuliše u zakonskoj formi. Da pretpostavimo da svaka banka ima 30 poslovnica u Crnoj Gori i da svaka banka u svojim poslovnicama poveća kapacitete za po dva šalterska radnika, a da je plata 1.300 bruto po šalterskom radniku, to je 2.600 eura po filijali mjesečno, puta 30 filijala, to je 78.000 eura mjesečno za sve filijale, odnosno 936.000 eura za 12 mjeseci. Dakle, komercijalne banke koje imaju velike godišnje profite neće da se odreknu dijela svog profita da bi svojim klijentima omogućile da ne čekaju dugo u redovima. Po mom mišljenju, maksimalno čekanje u redu trebalo bi da bude onih akademskih 15 minuta – istakao je Đukić.
Pored previsokih provizija koje banke naplaćuju svojim korisnicima za bankarske usluge, Đukić ističe da su nedopustivo visoke i provizije na bankarske transakcije, koje su skupe i variraju od banke do banke.
– Ali, šokantno je to da su provizije na transakcije prema državnim institucijama takođe preskupe. Kao fizičko lice u jednoj banci plaćamo proviziju i po tri eura prema nekoj državnoj instituciji. Ta usluga od banke do banke varira i košta od 0,07 centi, euro i po pa do tri eura. Konkretno sam na to obratio pažnju i vjerujte mi da sam bio zapanjen cijenama transakcija prema žiro-računima koji su u vlasništvu državnih institucija – naglasio je Đukić.
Dva šalterska radnika ili kreditna referenta ne mogu da opslužuju na hiljade fizičkih i pravnih lica
Đukić ima konkretan predlog kako da se zakonski riješi ovaj problem.
– Potrebno je izvući statističke podatke o broju registrovanih korisnika banke u jednoj filijali i na bazi tih brojki jasno definisati koliko je potrebno šalterskih radnika, a koliko kreditnih referenata. Da objasnim plastično, recimo da u Bijelom Polju neka filijala banke ima 3.000 fizičkih lica koja su njihovi registrovani korisnici i, recimo, 700 preduzeća koja su njihovi korisnici, potrebna su dva šalterska radnika, ali ako ta filijala ima 5.000 fizičkih lica i 1.300 korisnika iz privrede, pa nije realno da će to sve da obrade dva šalterska radnika ili dva kreditna referenta. Dakle, potrebno je da država definiše broj šalterskih radnika i kreditnih referenata, ali i kvadraturu prostora za čekanje u odnosu na broj korisnika te banke – kazao je Đukić.
Naglasio je da se ponekad i komplikovana pitanja mogu riješiti na vrlo jednostavan način.
foto: Dan
