„Crnoj Gori potrebne robne rezerve, korist i za državu i za poljoprivrednike“

Sve ozbiljne zemlje EU imaju robne rezerve, koje su višestruko važne, objašnjava za Gradsku nekadašnji ministar poljoprivede Budimir Mugoša.

U skupštinskoj proceduri već je predlog zakona za formiranje naftnih, dok iz Vlade najavljuju i formiranje robnih rezervi za poljoprivredno-prehrabene proizvode, ljekove i sanitetski materijal, što bi državu trebalo da košta oko 22 miliona eura.

„Robne rezerve, kako je naglašeno, neophodne su u slučajevima poremećaja tržista, prirodnih katastrofa, ratova… Služe i da se utiče na cijene poljoprivrednih proizvoda, kao i njihovo čuvanje“, naglašava Mugoša i navodi primjer krompira.

„Imamo nenormalno nisku cijenu krompira, od nekih 30-tak centi. Da imamo robne rezerve, poljoprivredni proizvođaci mogli bi da krompir skladište u tim objektima i sačekaju povećanje cijena ili čak nijesu prinuđeni da ga sada plasiraju na tržište kad su cijene niske, tako da robne rezerve definitivno treba formirati“, smatra Mugoša.

Podsjeća da smo svjedoci da smo prošle godine imali kilogram krompira i kilogram paradajza po 1,50 euro, ove godine su ispod 50 centi. Robne rezerve, kaže Mugoša, upravo bi poslužile za peglanje tih anomalija koje se javljaju na tržištu.

Dok iz Ministrstva ekonomskog razvoja navode da će dio novca iz kapitalnog budžeta izdvojiti za gradnju posebnih smještajnih kapaciteta za robne rezerve, kako se ne bi plaćala kirija privatnicima, Mugoša tvrdi da za tim nema potrebe.

„Ono što je važno je da su nekad postojale robne rezerve u Crnoj Gori i ostali su određeni infrastrukturni objekti koji bi se koristili u te svrhe, tako da ne moramo počinjati od nule. Treba formirati to, vjerovatno javno preduzeće, koje bi se bavilo skladištenjem. Trebalo bi ulagati u kadar, pošto već 15 godina, ljudi bi morali ići na obuke, da se bave tim poslom. Potrebna su velika obrtna sredstva“, kazao je Mugoša.

Navodi da veliki broj preduzeća u vlasništvu države ili Glavnog grada, ima određene kapacitete.

“Glavni grad ima u Matagužima hladnjaču za 10.000 tona, koja bi mogla biti za to iskorišćena. Privatna preduzeća, takođe, imaju predimenzionirane svoje skladišne kapacitete, tako da bi se u tom sistemu privatno-javnog partnerstva moglo naći adekvatno rješenje“, istakao je Mugoša.

Uz podsjećanje da se, zahvaljujući savremenoj tehnologiji, poljoprivredni proizvodi mogu dugo čuvati, Mugoša poručuje da što prije dobijemo robne rezerve, to će biti bolje za državu i poljoprivrednike.

Foto: Boris Pejović/Vijesti

NIKŠIĆ PROGNOZA