Asocijacija menadžera Crne Gore (AMM) saopštila je da podržava cilj rasta minimalnih zarada i životnog standarda zaposlenih, ali je istakla da najavljeni Euro model otvara ozbiljna poslovna, upravljačka i razvojna pitanja koja treba jasno sagledati prije njegove primjene.
Kako kažu, AMM svoj stav zasniva na iskustvu kompanija članica i menadžera koji svakodnevno nose odgovornost za zaposlene, zarade, zapošljavanje, organizaciju rada, investicije i poslovne rezultate.
„Povratne informacije od strane članstva kreću se od zabrinutosti i ozbiljnih rezervi do, u vrlo značajnom broju protivljenja pojedinim rješenjima u sada predstavljenom obliku. Utvrđivanje minimalnih standarda zarada jeste legitimno područje države, socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja. Ali kada promjena minimalne zarade utiče na platne razrede, sistematizaciju, nagrađivanje učinka, organizaciju kompanija, investicije, zapošljavanje i zadržavanje kadrova, ona postaje i upravljačko, privredno i razvojno pitanje“, saopštili su iz AMM.
Dodaju da upravo tu AMM, kao liderska, menadžerska i poslovna organizacija, ima obavezu da iznese iskustvo ljudi koji upravljaju kompanijama i snose odgovornost za rezultate.
Promjena minimalne zarade utiče na cijeli sistem zarada
Prema njihovim riječima, za menadžment nije dovoljno znati koliko zaposlenih neposredno prelazi na novi minimum.
„Ako se novi prag približi zaradi iskusnog stručnjaka, majstora, šefa tima ili rukovodioca, realno je očekivati potrebu za korekcijama i iznad minimalnog praga kako bi se sačuvale razumne razlike koje odražavaju znanje, iskustvo, odgovornost i rezultate. Zato stvarni finansijski efekat reforme može biti znatno širi od neposrednog povećanja minimalnih zarada“, ocjenjuju iz AMM.
Kako navode, kompanije rad ne vrednuju samo prema formalnom obrazovanju, već i prema složenosti posla, kompetencijama, učinku, deficitarnosti određenih profila i doprinosu poslovnom rezultatu.
„Ako se te razlike značajno sabiju, menadžment mora ponovo uspostavljati odnose između platnih razreda, što utiče na troškove, motivaciju, napredovanje i zadržavanje ključnih ljudi. Za AMM je zato jedno od centralnih pitanja Euro modela njegov efekat na cijelu arhitekturu zarada“, poručuju iz te organizacije.
Uz to, AMM ističe da veza između kvalifikacionog nivoa radnog mjesta, minimalne zarade i sistematizacije zahtijeva precizna pravila.
„AMM razumije potrebu da se spriječi formalno prekategorizovanje poslova radi izbjegavanja obaveza, ali zaštita od zloupotreba ne smije stvarati pravnu nesigurnost kompanijama koje se stvarno reorganizuju“, dodaje se u saopštenju.
Efekat na cijelu privredu, sposobnost kompanija da ga apsorbuju nije jednaka
Iz Asocijacije menadžera kažu da je reforma ovog obima relevantna za kompanije svih veličina. Kako kažu, veliki sistemi mogu imati značajan apsolutni rast mase zarada i potrebu za prilagođavanjem složenih sistema nagrađivanja, dok kod srednjih preduzeća dodatni troškovi mogu snažno uticati na razvojne i investicione planove.
Istovremeno, mikro i mala preduzeća, sa manjim finansijskim rezervama i ograničenijim mogućnostima raspodjele rizika, nagle promjene troškova po pravilu teže apsorbuju.
„Zato pitanje nije ko će biti pogođen, već koliki će efekat biti na različite kompanije, djelatnosti i regione. Ako dodatni trošak nije moguće pokriti rastom poslovanja, većom efikasnošću ili postojećom maržom, dio prilagođavanja može se prenijeti na cijene, investicije, zapošljavanje ili organizaciju poslovanja“, pojašnjavaju iz crnogorskog udruženja menadžera.
Takve efekte, smatraju, treba procijeniti prije nego što nastanu.
„Kompanije zarade, zapošljavanje, investicije i budžete ne planiraju od mjeseca do mjeseca. Reforma koja značajno utiče na troškove rada i sisteme nagrađivanja zahtijeva jasna pravila, pouzdanu procjenu direktnih i indirektnih efekata i dovoljno vremena da kompanije prilagode poslovne planove, interne akte i organizaciju rada. Regulatorna predvidivost nije tehničko pitanje, već uslov profesionalnog upravljanja i investicionog povjerenja i razvoja“, naglašavaju iz AMM.
Dodaju da evropska praksa poznaje različite modele određivanja minimalnih standarda zarada – od nacionalnog zakonskog minimuma i kolektivnog pregovaranja do pojedinih oblika diferenciranja prema kvalifikacijama ili zahtjevnosti rada.
Ljudski kapital: Zadržavanje mladih nije samo pitanje zarade
U Asocijaciji menadžera smatraju da veća zarada jeste važan dio odgovora na pitanje kako zadržati mlade, obrazovane i stručne ljude, ali nije dovoljna. Prema njihovim riječima, profesionalna perspektiva zavisi i od mogućnosti napredovanja, kvaliteta rukovođenja, vrednovanja znanja i rezultata, profesionalnog razvoja, kvaliteta institucija i prespektiva koju mladi vide u svojoj državi.
„Zato politika zarada mora biti dio šire politike ljudskog kapitala. Kompanijama mora ostati prostor da prepoznaju i nagrađuju znanje, odgovornost, rezultat i potencijal, a ukupni ambijent mora mladim ljudima davati realan razlog da budućnost grade u Crnoj Gori“, navode u saopštenju.
Kako kažu, trajno viši standard mora pratiti i veća sposobnost kompanija da stvaraju vrijednost – kroz znanje, tehnologiju, kvalitet upravljanja, pristup finansiranju, investicije i preduzetničku inicijativu.
„Dio iste razvojne slike je i efikasna javna administracija. Jasni propisi, kvalitetne javne usluge, kraće procedure, pravna sigurnost i institucije koje poštuju rokove neposredno utiču na troškove i konkurentnost kompanija. Ako se od privatnog sektora očekuje veća efikasnost i sposobnost da finansira više zarade, opravdano je očekivati kontinuirano povećanje kvaliteta i učinka javnog sektora“, poručuju iz AMM.
U toj organizaciji zaključuju da podržavaju cilj povećanja višeg životnog standarda građana i adekvatnog rasta minimalnih zarada, ali dodaju da Euro model otvara pitanja cijelih sistema zarada, vrednovanja rada, sistematizacije i reorganizacije kompanija, investicija, konkurentnosti i ljudskog kapitala.
„AMM smatra da ova pitanja moraju biti sastavni dio daljeg dijaloga, oblikovanja i razmatranja rješenja, uz iskustva kompanija i menadžera koji će ta rješenja neposredno primjenjivati u praksi. Za AMM centralno pitanje zato nije samo koliko će zarade porasti, već da li predložena rješenja istovremeno doprinose rezultatima kompanija, razvoju zaposlenih, kvalitetu upravljanja i sposobnosti privrede da stvara novu vrijednost“, poručuju iz te organizacije.
Foto: AMM
