„Abazoviću se slučajno desio rast prihoda i suficit“

Rezultati izvršenja prošlogodišnjeg budžeta, strogo uzev, u smislu pokazatelja, su dobri, jer nije ostvaren deficit budžeta tako karakterističan za naše finansije, a koji je i ključni pokazatelj budžetske održivosti, ocijenio za Pobjedu predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) i ekonomski analitičar prof. dr Vasilije Kostić.

Dodaje da iznos suficita nije velik, ali da ,,takav, kakav je, nije za potcjenjivanje“.

Najznačajniji uticaj na ostvareni suficit od deset miliona eura i rast prihoda imala je povećana naplata PDV-a, a Kostić tvrdi da se ništa od ostvarenih prošlogodišnjih rezultata i povećanih prihoda ne može pripisati politici i mjerama Vlade, osim povećanog trošenja za ličnu potrošnju građana kroz veće plate i povećano zapošljavanje.

Inflacija

– Osnovni razlozi povećanja prihoda lani bili su inflacija, rast potrošnje podržane nerealnim povećanjem plata, novim zapošljavanjem u ionako prenatrpanoj državnoj administraciji, imigrantskim prilivom sa ratom zahvaćenih područja, prije svega, a potom i dolaskom stranih državljana, a i dobrom turističkom sezonom – kazao je Kostić Pobjedi.

Dodao je da su prihodi po osnovu poreza na dobit preduzeća značajno porasli, jer se radilo o rastu ekonomije pod uticaje obnavljanja ekonomske aktivnosti nakon kovida i, naravno, inflacije.

Ministarstvo finansija je objavilo izvještaj o izvršenju budžeta za prošlu godinu u kojem se navodi da su preliminarni prihodi budžeta lani iznosili iznosili 2,56 milijardi eura ili 41,5 odsto procijenjenog BDP-a i veći su 417,9 miliona ili 19,5 odsto u odnosu na planirane, dok su u odnosu na 2022. veći 569,9 miliona ili 28,6 odsto. Iz Ministarstva su naveli da su najznačajnija pozitivna odstupanja zabilježena kod PDV-a, poreza na dobit pravnih lica, doprinosa i donacija i transfera. Naplaćeno je 1,06 milijardi eura PDV, 10,5 odsto više od plana; prihod od poreza na dobit preduzeća bio je 151,3 miliona i 24,4 odsto više od plana.

– Gotovo da se ništa od ovoga što se desilo ne može pripisati politici i mjerama Vlade, osim povećanog trošenja za ličnu potrošnju građana kroz veće plate i povećano zapošljavanje. Za ostalo se može reći da je rezultat ekonomske inercije na koju Vlada ničim nije uticala. Generalno se za aktivnost Vlade može reći da je bila redistributivna, a nikako i nažalost produktivna – istakao je Kostić.

Samohvala

Bivši premijer Dritan Abazović (Ura) juče se pohvalio ostvarenim suficitom i ustvrdio da je njegov kabinet ostvario najbolji ekonomski rezultat od sticanja nezavisnosti.

– Svako ima pravo na svoje mišljenje i na svoju ocjenu pa i Abazović, ali je stanje bitno drugačije od onoga koje on uporno želi da predstavi javnosti zarad ostvarenja političkih ciljeva. No više se na to ne nasijeda. Trebalo bi mnogo prostora da se potanko objasne sve negativnosti Abazovićeve vlade, ali ću reći samo da se uspjeh ekonomije ne ogleda samo u budžetskom trošenju – izvršenju budžeta – već najprije u onome šta budžetsko trošenje proizvodi, a ono je vrlo daleko od onoga što on kaže, a kamoli da je ,,istorijsko“ kako ga on često opisuje – smatra Kostić.

Ističe da ta vlada nije ništa učinila da bi kreirala i koordinirala svoju politiku kroz socijalni dijalog u Socijalnom savjetu, što je, kako kaže, jedan od ključnih činilaca za uspješan rad vlade.

– Tako, na primjer, ona je, mimo znanja najvećeg dijela privrede okupljene u CUP-u, nametnula Opšti kolektivni ugovor po njenoj mjeri i mnoge druge stvari. Vlada koja ne gaji tripartitini socijalni dijalog između poslodavaca, sindikata i države ne može da ima rezultate koji idu u korist društva – samo u njenu korist, odnosno u korist njene političke popularnosti, a na uštrb društva – rekao je Kostić.

Izdaci budžeta su u prošloj godini iznosili 2,56 milijardi eura ili 41,4 odsto procijenjenog BDP-a i u odnosu na planirane veći su 1,7 odsto. Najveći trošak bile su bruto zarade od 643 miliona eura, što je u odnosu na plan više 2,7 odsto.

– Ovome ne treba komentara. Jasno je da je Vlada po cijenu toga da društvu nanese dugoročnu štetu izabrala da djeluje u korist svoje političke koristi. Nije, dakle, važno što se na teret budućeg razvoja društva realizuje grupni-politički interes – kazao je Kostić.

Prema njegovim riječima, time se šalje jasna poruka u kakvom društvu živimo ,,jer kad se tako ponašaju elite, šta da se očekuje od običnih građana“.

– Na šta će oni da se ugledaju u svojoj aktivnosti. Prosperitetne vlade ili vlade koje makar žele da idu stazom prosperiteta stvaraju takve podsticaje da svaki pojedinac djeluje u pravcu koji je društveno prihvatljiv i poželjan, a šta je do sada radila vlada možemo, na osnovu toga, procijeniti sami – zaključio je Kostić.

Foto: Pobjeda/Mara Babović

Prijava
Obavijesti o
0 komentara
Umetnuti fidbek
Vidi sve komentare
NIKŠIĆ PROGNOZA

Table of Contents