Žene koje su žrtve nasilja nisu sigurne u kući i na ulici, ali ni u sudnici, poručeno je sa panel-diskusije koju je juče, povodom Međunarodnog dana eliminacije nasilja nad ženama, organizovala Skupština Glavnog grada. Tokom izlaganja panelista ukazano je na slučaj gdje je žena žrtva nasilja zadobila frakturu lobanje u sudnici u kojoj se nasilniku sudilo zbog nasilja nad njom, te da podaci pokazuju da je najčešći vid ubistva žena u Crnoj Gori od strane njihovih intimnih partnera.
Panelisti su pozvali na izmjene Krivičnog zakonika (KZ) kojima bi femicid bio definisan kao posebno krivično djelo. Na panelu je prikazan dokumentarni film „Šejla“, kao omaž 19-godišnjoj djevojci ubijenoj od strane bivšeg partnera, ali i svim žrtvama nasilja.
U izlaganjima panelista koja su uslijedila nakon prikazivanja filma, Mira Saveljić iz Sigurne ženske kuće (SŽK) ukazala je na frapantan slučaj nasilja koje je u sudnici doživjela žena žrtva nasilja, koja je pred predstavnicima zakona zadobila frakturu lobanje od strane prijavljenog partnera. Ona se zapitala kako zaštititi žrtve.
Saveljić je kazala da u skloništu SŽK u poslednja četiri mjeseca nema slobodnog mjesta, a da je u toku prošle godine 627 žena tražilo neki vid pomoći od njih. U njihovom skloništu boravilo je 37 žena i 58 djece, a lani su pružili 1.297 usluga ženama koje su im se obratile za pomoć.
Izvršna direktorka Centra za ženska prava Maja Raičević rekla je da civilne organizacije preko 20 godina aktivno rade na suzbijanju nasilja nad ženama, te da joj je drago što danas nisu usamljeni u toj borbi kao što su bili ranije. Naglasila je da nasilje nad ženama ne narušava samo život pojedinca ili porodice u kojoj se nasilje dešava.
– Ono narušava harmoniju cijelog društva i u ogromnoj mjeri utiče na to kakav će biti kvalitet života i vrijednosti jednog društva – kazala je Raičević.
Nataša Međedović iz SOS linije Nikšić istakla je da femicid nije prepoznat kao posebno krivično djelo u KZ i da bi trebalo da zagovaraju tu vrstu promjene krivičnog zakonodavstva. Zbog toga, kako je dodala, ne znamo broj žrtava femicida. Prema istraživanju koje je sprovela njihova organizacija, najmanje 22 žene su ubijene u periodu 2011–2018, a 86 odsto ih je ubijeno u porodičnom kontekstu.
– Od tog broja, 64 odsto žena je ubijeno od strane intimnog partnera. Dakle, najčešći vid ubistva žene je od strane intimnog partnera – rekla je Međedović.
Nađa Ljiljanić iz Ženskog kluba Skupštine Glavnog grada kazala je da se u Crnoj Gori ne vodi evidencija žrtava femicida, ali da određeni podaci ukazuju da je u poslednjih pet godina bilo 14 žrtava.
– O broju žena koje trpe neprijavljeno nasilje možemo samo nagađati – istakla je Ljiljanić.
Predstavnica Ženskog odborničkog kluba Glavnog grada Ksenija Aranitović smatra da femicid treba uvrstiti u Krivični zakonik kao posebno krivično djelo, a kao glavni problem vidi to što se uvijek bavimo posledicom, a ne uzrokom. Naglasila je da je obaveza svih da povrate povjerenje u institucije sistema jer, kako smatra, veliki broj slučajeva nasilja ostane neprijavljen zbog nepovjerenja u nadležne organe.
Producent filma „Šejla“ Ivona Čović Jaćimović kazala je da jedina poruka sa panela treba da bude da tema nasilja nad ženama bude prioritet i da je sve ostalo manje važno.
Protiv nasilja se ne može nasiljem
Predsjednica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović istakla je da se protiv nasilja ne možemo boriti nasiljem.
– U poslednje vrijeme registruje se sve veći broj slučajeva nasilja među ženama, žena prema muškarcima i žena prema ženama. Moramo učiti naše djevojčice da se brane i da ne trpe nasilje, ali učinili bismo veliki grijeh kada bismo ih, svjesno ili nesvjesno, učili da budu agresivne. Ako ne povedemo računa o tome, postoji opasnost da društvo potone još dublje u začarani krug nasilja – ukazala je Borovinić Bojović.
Žrtve nemaju kome da se obrate
U dokumentarnom filmu „Šejla“, autora Velibora Čovića, poručeno je da žrtve nemaju kome da se obrate a da budu sigurne da će dobiti zaštitu. U pomenutom filmu porodica, prijatelji i kolege iz škole glume govore o Šejli, njenom odnosu prema životu, glumi, porodici, ali i o odnosu institucija koje su zanemarile djevojčine vapaje za pomoć kada im im je prijavljivala prijetnje i nasilje koje je doživjela od bivšeg partnera.
– Dan je bio kratak za svu ljubav i pažnju kojom nas je obasipala – kaže u filmu Šejlina majka.
Ona je kazala da Šejla nije zaslužila bilo kakvu bol.
– Očekivali smo da će nam se javiti viješću da je upisala akademiju, ali – postala je udarna vijest – kazali su iz škole glume koju je pohađala Šejla.
Foto: Envatoelements
