Rezultati monitoringa medija Mreže za izvještavanje o različitosti pokazuju da je od maja 2022. do decembra 2023. godine u Crnoj Gori zabilježeno 162 slučaja govora mržnje, saopšteno je na konferenciji Mreže za izveštavanje o različitosti na kojoj su predstavljeni rezultati monitoringa reprezentacije društvene različitosti.
Rezultati monitoringa reprezentacije društvene različitosti u medijima predstavljeni su na konferenciji Mreže za izveštavanje o različitosti koja je održana 15. i 16. februara u Podgorici i okupila je preko 40 eksperata i ekspertkinja iz oblasti medija sa Zapadnog Balkana, kao i mnoge koji konferenciju prate onlajn.
U Crnoj Gori najveći izvor tenzija ostaje etnička različitost, pa je govor mržnje na osnovu etniciteta predstavljao 31% ukupnih nalaza. Nakon govora mržnje koji je usmjeren prema rodu i rodnom identitetu (24%), tu je i govor mržnje usmjeren prema političkim protivnicima (17% nalaza) i religiji sa 13% ukupnih nalaza. Političke figure i zvaničnici/e, a potom i medijski radnici/e predstavljaju najčešći izvor govora mržnje u Crnoj Gori.
,,Društva na Zapadnom Balkanu su i dalje vrlo podijeljena na različitim nivoima, od među-etničkih odnosa do toga kako društvo tretira žene i važne društvene teme poput rodno-zasnovanog nasilja. Nasilje u komunikaciji je normalizovano i to je ‘kultura’ javnog govora koja nerijetko dolazi od političkih figura pa i vjerskih vođa, a odražava se na ljudska i građanska prava i dobrobit građana i građanki širom Balkana“, rekla je Ivana Jelača, koordinatorka Mreže.
Istraživanje u Sjevernoj Makedoniji je pokazalo da se veliki broj slučajeva odnosio na seksizam (32%), kao i na narative mržnje prema nacionalnim manjinama (30%) i napade na političkoj ili ideološkoj osnovi, doprinoseći polarizaciji društva i podsticanju netrpeljivosti. Na Kosovu, najčešća meta govora mržnje bile su etničke manjine, naročito srpska i romska zajednica.
Najviše primjera govora mržnje u Srbiji zabiljeleženo je u kategorijama roda (24.8%) i etničke pripadnosti (20.4%). Takođe, prema rezultatima istraživanja, treća najčešće targetirana grupa je LGBTIQ+ zajednica (17.7%), što predstavlja blagi porast u poređenju sa prethodnim izvještajem (14.6%), uglavnom zbog kampanje koja se vodila protiv organizacije EuroPride-a, u Beogradu 2022. godine.
Osnovni izvor govora mržnje u Albaniji su mediji. Oni nastavljaju da šire i održavaju štetne i diskriminatorne stereotipe o “drugom” prilikom izvještavanja o različitim društvenim grupama. Rodno zasnovani govor mržnje ostaje značajan izazov, negativno utičući na ostvarivanje rodne ravnopravnosti.
Iz monitoringa proizilazi jak utisak da su društvene podjele na Zapadnom Balkanu i dalje vrlo prisutne u medijskom i javnom govoru, što utiče na odnose između susjeda u regionu, kao i na položaj određenih društvenih grupa, počev od žena, ali i etničkih manjina ili LGBTIQ+ zajednice.
Diskusiji se onlajn pridružio i Džozef Harker, urednik za različitost i razvoj britanskih dnevnih i onlajn novina The Guardian, koji je govorio o politikama prema društvenoj različitosti u okviru redakcije, ali i reprezentaciji različitosti u medijskoj produkciji.
Kako je rod ostao kategorija u kojoj je zabiljeleženo najviše primjera govora mržnje u većini zemalja Zapadnog Balkana, drugog dana konferencije, 16. februara, razgovaraćemo i o antirodnim narativima, njihovom uticaju i potencijalnim strategijama suzbijanja.
Foto: RTCG
