Zbog nezakonitog izdavanja bolovanja novčano kažnjena dva doktora

Prema podacima Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO), u Crnoj Gori je prošle godine otvoreno 16.000 bolovanja, što je državu koštalo devet miliona eura. Zbog privremene spriječenosti za rad, u 2023. godini izgubljeno je 128.335 radnih dana.

Od početka godine, prema podacima UIP, zdravstvena inspekcija utvrdila je nekoliko nepravilnosti, pa je prekršajno kaznila dva puta izabrane ljekare novčanom kaznom od po 500 eura, a domove zdravlja sa po 1.000 zbog nezakonitih bolovanja. Takođe, kažnjena su i odgovorna lica u tim zdravstvenim ustanovama a za njih je izrečena novčana kazna od po 500 eura.

Kako su saopštili iz UIP, inspekcija je, u tim slučajevima postupala na osnovu izvještaja Komisije Fonda.

– U ovim slučajevima utvrđeno je da su bolovanja nezakonita, dok je na osnovu novog Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, provjeru privremene spriječenosti za rad koju je utvrdio izabrani tim ili izabrani doktor radi komisija koju obrazuje Fond za zdravstveno osiguranje.

–  Provjeru privremene spriječenosti za rad koju je utvrdila nadležna ljekarska komisija vrši komisija koju obrazuje Ministarstvo zdravlja – pojasnili su.

Iz UIP su istakli da te komisije čine doktori specijalisti medicine rada i doktori specijalisti odgovarajućih grana medicine, u zavisnosti od vrste bolesti ili povrede.

Pojasnili su i da je članom 37 Zakona propisano, pored ostalog, i to da u slučaju postojanja sumnje da izabrani tim ili izabrani doktor privremenu spriječenost za rad nije utvrdio u skladu sa članom 36, FZO može, na zahtjev poslodavca ili po službenoj dužnosti, podnijeti Ministarstvu zahtjev za pokretanje postupka za provjeru privremene spriječenosti za rad.

– Kada je postupak za provjeru privremene spriječenosti za rad pokrenut na zahtjev poslodavca, troškove za rad pomenutih komisija snosi taj poslodavac, u skladu sa zakonom – rekli su iz Uprave za inspekcijske poslove.

Pojasnili su da zdravstvena inspekcija nema nadležnosti za provjeru privremene spriječenosti za rad, odnosno nije imala nadzore za kontrolu zakonitosti utvrđenih bolovanja u 2022. i 2023. godini.

Sa druge strane, zdravstvena inspekcija može da kontroliše medicinsku dokumentaciju koja je nastala kao posljedica utvrđivanja privremene spriječenosti za rad u skladu sa Zakonom o zbirkama podataka u oblasti zdravstva i Zakonom o zdravstvenoj zaštiti.

Direktor FZO Vuk Kadić nedavno je za Televiziju Crne Gore (TVCG) kazao da je teško retroaktivno provjeriti bolovanja, da provjeravaju samo sumnjive slučajeve, a da je nadležnost FZO samo da prekine bolovanje.

– Mi nemamo pravo sankcije prema pacijentu, a izvještaj se šalje Ministarstvu zdravlja na dalje procesuiranje i izabranog ljekara koji je otvorio bolovanje i specijaliste – saopštio je Kadić.

Tim povodom Ministarstvo zdravlja preduzelo je konkretne mjere osnivanjem Nacionalne komisije za kontrolu privremene spriječenosti za rad, čiji će glavni zadatak biti da izvrši identifikaciju i izradi analizu problema i uzroka zluopotrebe bolovanja. Komisija za bolovanja formirana je na prijedlog ministra zdravlja Vojislava Šimuna. Predsjednik Komisije je potpredsjednik Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalu Srđan Pavićević.

– Zadatak novoformirane komisije, je da izvrši identifikaciju, izradu i analizu problema i uzroka zluopotrebe bolovanja, utvrdi prioritete i efikasne mjere i metode na planu razvoja i jačanja politika u ovoj oblasti, kao i predlaže mjere za unapređenje regulatornog i institucionalnog okvira u oblasti adekvatne kontrole privremene spriječenosti za rad – naveli su iz Ministarstva zdravlja.

Pored Pavićevića i Šimuna, članovi su i ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić, ministar finansija Novica Vuković, ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, ministar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka, ministar pravde Andrej Milović, kao i direktor FZO Kadić, savjetnica predsjednika Vlade za ekonomsku politiku Milena Milović i predstavnici Privredne komore, Unije poslodavaca, Unije slobodnih sindikata, te Saveza sindikata Crne Gore.

Prva sjednica, kako je za Pobjedu kazao predsjednik Nacionalne komisije dr Srđan Pavićević, biće održana početkom naredne sedmice, kada će javnost biti upoznata sa više detalja kada je zloupotreba bolovanja u pitanju kao i o nadležnostima ove institucije.

PROCEDURA KONTROLE BOLOVANJA

Iz Fonda za zdravstveno osiguranje ukazali su na procedure kako funkcioniše konrola pravovremenog izdavanja bolovanja.

– Nakon što primi zahtjev za kontrolu, Fond za zdravstveno osiguranje obrazuje komisiju sačinjenu od tri ljekara, koja sprovodi neposredno kontrolu u prisustvu izabranog doktora i pacijenta. Nakon toga, komisija donosi nalaz i mišljenje, koje dostavlja Ministarsvu zdravlja na dalje postupanje. Ministarstvo zdravlja nakon toga obavještava Upravu za inspekcijske poslove koja preduzima radnje iz svoje nadležnosti, kako bi se utvrdilo da li postoji osnov za eventualnu odgovornost. Nepravilnost može biti na strani izabranog doktora, ali i na strani ljekara specijaliste koji je predložio bolovanje – pojasnili su iz Fonda za zdravstveno osiguranje.

KAZNE ZA PRAVNO LICE ZA NEZAKNITO BOLOVANJE OD 1.000 DO 20.000 EURA

Kada Komisija Fonda za zdravstveno osiguranje utvrdi da su izabrani tim ili izabrani doktor ili nadležna ljekarska komisija utvrdili privremenu spriječenost za rad na način koji nije u skladu sa članom 36 stav 2, 3, 4 i 6 Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, zdravstveni inspektori će shodno izreći novčane kazne iz svoje nadležnosti.

– Za pravna lica u iznosu od 1.000 eura odgovornom licu u pravnom licu u iznosu od 500 eura i fizičkom licu (izabranom doktoru) u iznosu od 500 eura. Članom 83 propisane su kazne za pravno lice u rasponu od 1.000 do 20.000 eura, za odgovorno lice u pravnom licu od 500 do 2.000 eura i za fizičko lice u rasponu od 500 do 2. 000 eura – kazali su iz Uprave za Inspekcijske poslove.

Foto: Ilustracija/elements.envato

Prijava
Obavijesti o
0 komentara
Umetnuti fidbek
Vidi sve komentare
NIKŠIĆ PROGNOZA