Potpisivanje Opšteg kolektivnog ugovora (OKU), kojima su očuvana neka od najvažnijih prava iz radnog odnosa, te izmjene i dopune kolektivnih ugovora, čime su najvećem broju zaposlenih u javnom sektoru povećane plate u prosjeku oko 20 odsto, najveća su postignuća za svijet rada između dva prvomajska praznika.
Ovo je ocjena Unije slobodnih sindikata (USS) iz koje navode da dešavanja na globalnom nivou nisu zaobišla ni malu ekonomiju poput crnogorske, pa se građani posljednjih godinu dana suočavaju sa drastičnim inflatornim kretanjima koja su i te kako uticala negativno na njihov standard.
Na pitanje “Vijesti” da navedu šta je neophodno uraditi u narednom periodu da se dodatno poboljša položaj radnika, iz USS su naveli da su ključni izazovi poštovanje prava na ograničeno radno vrijeme, dostojanstvene i zdrave uslove rada i stabilnost zaposlenja.
”Država kao najveći poslodavac godinama unazad ne rješava problem zabrinjavajuće velikog broja zaposlenih koji godinama rade u državnim organima pod ugovorima o privremenim i povremenim poslovima, ugovorima o djelu ili agencijskim ugovorima i to na radnim mjestima za kojima postoji konstantna potreba”, naveli su iz USS.
INFLACIJA NAJVIŠE POGODILA PRIVATNI SEKTOR
Krajem prošle godine, nakon iscrpnih pregovora koji su trajali skoro tri godine, socijalni partneri – Vlada, Unija poslodavaca i dva reprezentativna sindikata (USS i Savez sindikata), potpisali su OKU koji važi naredne tri godine.
Ključne novine novog OKU, koje su stupile na snagu početkom godine, su uvećanje zarade po osnovu minulog staža, procenti uvećanja zarade za prekovremeni, noćni i rad u dane praznika, otpremnina za odlazak u penziju, plaćeno odsustvo.
Osim toga, kako navode iz USS, posebno unapređenje predstavlja uvođenje novog prava za zaposlene, a koje se odnosi na uvećanje zarade za rad nedjeljom, za dvokratni rad i za pripravnost.
”Posebno je važno istaći da su se sindikati izborili da se Opštim kolektivnim ugovorom propiše da sva navedena uvećanja više ne ulaze u minimalnu zaradu, već da se obračunavaju dodatno na iznos od 450 eura koliko trenutno iznosi minimalna zarada”, kazali su iz USS.
Od odredbe da se zarada za rad nedjeljom uvećava za 80 odsto po satu izuzeti su zaposleni u hotelijerstvu i javnom prevozu, dok je za zaposlene u oblasti medija navedena norma odgođena na rok od šest mjeseci u kojem se nadležne organizacije sindikata i poslodavca obavezuju da pregovaraju granski kolektivni ugovor za medije.
Socijalni partneri su prihvatili ključni zahtjev poslodavaca da se ukine disciplinski postupak i olakša davanje otkaza radnicima koji naknadno u eventualnim sudskim postupcima moraju da dokažu da su otpušteni nezakonito. To je bio najveći ustupak sindikata na osnovu čega su stekli pravo da traže ustupke od poslodavaca.
Iz Privredne komore i Crnogorskog udruženja poslodavaca ranije su ocijenili da je OKU potpisan i dogovoren iza zatvorenih vrata na potpuno netransparentan način bez učešća najvećeg dijela privrede, navodeći da pojedine odredbe najvažnijeg radno-pravnog ugovora, koji za poslodavce i zaposlene suštinski predstavlja propis sa zakonskom snagom, mnogo više predstavljaju opterećenje i rizik nego što su afirmacija održivog biznisa.
ZAPOSLENI U PRIVATNOM SEKTORU ZABORAVLJENI
Nakon potpisivanje OKU, tokom 2023. godine uslijedile su izmjene i dopune kolektivnih ugovora u raznim oblastima, a benefite je već sa januarskim ili februarskim zaradama osjetili uglavnom zaposleni u javnom sektoru čije su zarade u prosjeku povećane 20 odsto.
”To je urađeno sa ciljem da se na taj način ublaže negativne posljedice inflatornih kretanja, ali i kako bi se na neki način otklonio dizbalans u zaradama između određenih zanimanja koji je nastao primjenom programa ‘Evropa sad’, koji je značajno unaprijedio standard zaposlenih i građana u Crnoj Gori”, naveli su iz USS.
Međutim, kako ističu, nijesu svi zaposleni u javnom sektoru još osjetili benefite povećanja zarada koje im neminovno pripada, što je slučaj sa komunalnim djelatnostima, zaposlenima u javnom servisu, Pošti… Umjetnicima i radnicima u kulturi je tek nedavno odobren novi kolektivni ugovor i rast zarada koji će osjetiti tek na zaradama za sljedeći mjesec.
Posebno problematičnim, iz USS ocjenjuju, što inflatorna kretanja nije pratilo povećanje zarada zaposlenima u privatnom sektoru, a razlog vide zbog nedovoljno razvijenog dijaloga između poslodavaca i sindikata u tom dijelu ekonomije.
TRAŽE REFORMU STAMBENE POLITIKE
Iz sindikalne organizacije tvrde da će nastaviti da se zalažu za dalje unapređenje radnih prava zaposlenih, promovišući značaj socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja kao alata za postizanje ravnoteže i kompromisa između svijeta rada i kapitala.
”Nastavićemo beskompromisno da se borimo protiv antisindikalne diskriminacije koja je i dalje sveprisutna u Crnoj Gori koja pretenduje da bude prva naredna punopravna članica Evropske unije. Nastavićemo da predlažemo mjere koje će štititi standard gradana i mjere koje će stvarati uslove za dostojanstven život i rad zaposlenih i građana poput zalaganja za hitnu reformu stambene politike, reformu pravosudnog sistema uvođenjem radnih sudova ili posebnih odjeljenja za radne sporove, zaštitu životne sredine, zaštitu privrednih subjekta od nacionalnog interesa i u konačnom nastaviti da zahtijevamo uvođenje sistema odgovornosti na svim nivoima”, zaključili su iz USS.
SSCG: ŽELIMO EVROPSKE STANDARDE
Iz Saveza sindikata (SSCG), kao druge reprezentativne organizacije, “Vijestima” nisu odgovorili na pitanja u vezi trenutnog položaja radničkih prava i njihovog standarda u Crnoj Gori.
Iz SSCG su u prvomajskom proglasu da i ove godine Međunarodni praznik rada, simbol borbe radnika za svoja prava i socijalnu pravdu, radnici u Crnoj Gori obilježavaju u uslovima teške ekonomske i socijalne situacije.
”Neka ovogodišnji Praznik rada probudi podsjećanje na svjetske standarde ljudskih i sindikalnih prava i sloboda, na evropske standarde radnih i socijalnih prava. Hoćemo stabilni privredni i ekonomsko-socijalni razvoj, pokretanje proizvodnje, nove tehnologije, ubrzano otvaranje novih radnih mjesta. Hoćemo državu bez korupcije, bez sive ekonomije i rada na crno. Hoćemo obnovu moralnih vrijednosti društva u kome će mladi vidjeti realne perspektive za kvalitetan život. Radnici zaslužuju bolju zaštitu i veći obim prava, bolje i veće zarade, kvalitetniju socijalnu zaštitu, bolje uslove rada i zaštite na radu, odgovorniji i pravedniji odnos poslodavaca, poštovanje i sprovođenje zakona, kolektivnih ugovora, dostojanstveniji život i rad, jači i snažniji sindikat, kao i unapređivanje socijalnog dijaloga”, navedeno je proglasu SSCG.
Izvor, foto: Vijesti
