Svake godine na sjednici nastavničkog vijeća formira se tim za zaštitu učenika od vršnjačkog nasilja i vandalizma i u skladu sa procedurom usvaja se program rada ovog tima, kazala je u „Bojama jutra“ direktorica srednje ekonomske škole „Mirko Vešović“ Dijana Vujačić.
Kako ona smatra, apel ministra prosjete Miomira Vojinovića da se poveća broj psihologa i pedagoga u školama značajan je i upućuje na procedure i podjelu sistema odgovornosti, na osnovu kojih se može djelovati.
Na podatak o analizi Zavoda za školstvo, kojim se ukazuje na to da opertivni timovi za sprječavanje vršnjačkog nasilja ne rade dobro svoj posao, odnosno da „škole oskudno koriste svoje stručne potencijale kako bi prevenirali nasilje“, Vujačić je kazala da obrazovni cilj nije moguće ostvariti samo u obrazovnim institucijama.
Međutim, kako ona tvrdi, brojnim aktivnostima je moguće uticati na taj cilj.
„Prije svega dramski prikazi koji se bave ovom temom, predstave koje uče djecu kako da se ponašaju, kroz razne projekte i prikaze, simulaciju nasilja i prikazivanje njegovih posledica, radionice sa nevladinim organizacijama i sično“, navela je Vujačić.
Komentarišući Pravilnik Ministarstva prosvjete kojim je utvrđena norma od jednog stručnog, psihološkog lica u školama koje imaju 450 đaka, Vujačić je kazala da je raduje najava ministra prosvjete da će taj broj biti povećan.
Da je povećanje stručnih lica u školama neophodno smatra i psihološkinja Branka Ćalasan, smatrajući da uz dobru organizaciju psihološka služba može uraditi mnogo.
Prema njenim riječima potrebno je ukazati na značaj psihološko – pedagoške službe i uticati na vidljivost te profesije.
Komentarišući podatak da 37 osnovnih i pet srednjih škola u Crnoj Gori nemaju psihološko – pedagoške radnike, Ćalasan je kazala da bi „nastavnici trebali biti obučeni za taj dio posla“.
„Topli pristup i održavanje autoriteta, sa akcentom na poruku ljubavi“, kazala je ona.
„Naslje na društvenim mrežama je najizraženije i to su učenici srednjih škola potvrdili, pa njegov uticaj mora biti ograničen, a kako učenici ekonomske škole smatraju nasilje je izraženije u osnovnim školama“ kazala je Vujačić.
Afirmacija uspješnih životnih priča je, smatra Ćasan, nešto što treba biti istaknuto sa ciljem podsticanja empatije kod djece.
Kako ona kaže infrastukurne mogućnosti škole za to postoje, ali je važno podizati svijest o mogućnosti doprinošenja svakog člana društva.
„Kada je u ptanju pristup počiniocu nasilja, potrebno je poći od porodice, izbjeći izolaciju i istaći dobra djela počinioca. To je i sistemska priča, pa je važno na nivou sistema potrebno pronaći model postupanja sa počiniocima nasilja“, dodala je Ćalasan.
Ministar je pozvao i roditelje da razgovaraju sa djecom, a Ćalasan tu ulogu smatra presudnom u radu sa djecom,
„Mi i roditelji smo partneri u tom poslu i zajednički ćemo riješiti problem pa je u tom smislu značajan rad Savjeta roditelja“, kazala je Vujačić
Ćalasan smatra da je donošenje strategije važno, navodeći primjer Vlade Islanda koja je usvojila 20-godišnju strategiju koja je uticala na poboljšanje mentalnog zdravlja kod mladih, smatrajući da bi i kod nas taj proces bio dugoročan.
„Kratkoročno, na individualnom nivou, svi nosimo odgovornost i na nama je da damo doprinos“, zaključila je Ćalasan.
Izvor, foto: Vijesti
