Vrhovni sud Crne Gore i Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore izradili su smjernice za primjenu sporazuma o priznanju krivice, nakon što je Radna grupa okončala rad i razmotrila mišljenje Evropske komisije.
Dokument, kako se navodi u saopštenju, sadrži smjernice za postupanje državnih tužilaca prilikom zaključivanja i smjernice za sudije povodom odlučivanja o sporazumu o priznanju krivice.
Smjernice su osnove koje državni tužioci treba da razmotre prije nego krenu u postupak pregovaranja, a to su, između ostalog, razlozi za zaključenje sporazuma i da li postoji interes za zaključenje sporazuma.
Vršiteljka dužnosti Vrhovnog državnog tužilaštva Tatjana Begović navela je da tužilac treba da ima jasan stav zbog čega se ide na sporazumijevanje, a ne u redovni postupak i zbog čega posebno mora da vodi računa o finansijskim efektima, naročito u predmetima takozvane visoke korupcije.
Uloga suda u postupku odlučivanja o sporazumu o priznanju krivice prvenstveno je da obrazloži odluku o usvajanju sporazuma ukoliko su ispunjeni uslovi da njime nijesu povrijeđena prava oštećenog, da je on u skladu sa interesima pravičnosti i da sankcija odgovara svrsi izricanja krivičnih sankcija.
Vršiteljka dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković rekla je da sud ne administrira podnijeti sporazum o priznanju krivice već odmjerava kaznu.
– Stoga se sudu preporučuje da sa pojačanom pažnjom cijeni postojanje svih uslova u postupku usvajanja sporazuma o priznanju krivice kako bi se postigla svrha izricanja krivičnih sankcija – istakla je ona.
Polazna tačka za izradu smjernica bila je ustavno određenje Crne Gore kao države zasnovane na vladavini prava, a u obzir su, uzete i odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Crne Gore Evropskoj uniji o jačanju institucija, sprječavanju pranja novca, finansiranja terorizma, sprječavanju i suzbijanju organizovanog kriminala i borbi protiv terorizma, kao i potreba za praćenje sporazuma o priznanju krivice.
Foto: Vrhovni sud
