Ministarstvo zdravlja i skupštinski Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje prethodnih dana nisu reagovali povodom nalaza revizije Državne revizorske institucije da država prethodnih godina nije uradila gotovo ništa od planiranih aktivnosti kojima je trebalo unaprijediti mentalno zdravlje građana.
Iz Vladinog resora, u čijoj je nadležnosti sprovođenje strategije zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja, “Vijestima” nisu odgovorili zbog čega nije implementirano čak 76 odsto planiranih aktivnosti, ali ni šta će preduzeti povodom revizije DRI.
Predsjednik skupštinskog Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje Dražen Petrić “Vijestima” je kazao da “lično smatra da pred odborom treba da se otvori tema mentalnog zdravlja”, ali nije saopštio da će pokrenuti inicijativu za kontrolno saslušanje.
“Skupštinski odbori mogu organizovati kontrolna i konsultativna saslušanja na osnovu odluke većine članova odbora. Dakle, da bi se organizovala takva saslušanja potrebno je sedam glasova, jer odbore čini 13 članova. Do sada nije podnijeta inicijativa od strane bilo kojeg člana Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, a povodom Revizije uspjeha Uspješnost realizacije aktivnosti predviđenih Strategijom zaštite i unaprjeđenja mentalnog zdravlja u Crnoj Gori 2019-2023”, odgovorio je Petrić.
Upitan da li će i kada na sjednici Odbor kojem je DRI dostavio nalaz revizije održati kontrolno saslušanje, kazao je da ta odluka ne zavisi isključivo od njega kao predsjednika Odbora.
“Ko bi eventualno bio pozvan odlučuje se na osnovu dogovora među članovima Odbora i shodno nadležnostima institucija koje su bile odgovorne za realizaciju pomenute Strategije, kao i institucija koje mogu dati doprinos u cilju što obuhvatnijeg sagledavanja teme. Lično smatram da pred skupštinskim Odborom treba da se otvori tema mentalnog zdravlja”, rekao je Petrić.
Revizija uspjeha Državne revizorske institucije (DRI), objavljena prošlog četvrtka, pokazala je da Ministarstvo zdravlja nije realizovalo čak 76 odsto aktivnosti, planiranih Strategijom zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja u Crnoj Gori za period od 2019. do 2023. godine.
Revizijom je utvrđeno da je realizovano svega 15 odsto aktivnosti, ali da ni one nijesu imale značajni efekat na unapređenje mentalnog zdravlja, dok je devet odsto djelimično realizovano.
U konačnom izvještaju o reviziji navodi se da država nije izradila programe (do)edukacije za psihologe, pedagoge i nastavno osoblje školskih ustanova u oblasti ranog prepoznavanja i intervencije kod poremećaja mentalnog zdravlja, a nije sprovedena ni analiza stanja kojom će se redefinisati potreban broj, mjesto, uloga i organizacija centara za mentalno zdravlja.
DRI ukazuje da nije implementiran program skrininga alkoholizma u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, niti unaprijeđena regulativa kako bi se centrima za mentalno zdravlje omogućilo da ostvaruju puni opseg usluga u oblasti zaštite mentalnog zdravlja na principima psihijatrije u zajednici.
Revizori ističu da nije izrađeno prihvatljivo prelazno rješenje za problem tretmana pacijenata sa izrečenom bezbjednosnom mjerom obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi.
Nije sprovedena ni analiza usklađenosti legislative u oblasti mentalnog zdravlja sa relevantnim međunarodnim preporukama na području poštovanja i zaštite ljudskih prava osoba sa poremećajima mentalnog zdravlja.
DRI naglašava i da nije izrađen i distribuiran svim centrima za mentalno zdravlje i klinikama Protokol o postupanju sa agresivnim pacijentom, ali i da nije uspostavljen Registar psihoza, kao ni Registar djece sa smetnjama u razvoju.
“Pandemija Covid-19 uticala je na sprovođenje Strategije, međutim, ključni razlog za veoma mali broj realizovanih aktivnosti jeste odsustvo delegiranja odgovornosti za sprovođenje konkretnih zadataka i nedostatak stalnog praćenja implementacije i preduzimanja konkretnih mjera…”, naglašavaju revizori.
Revizija je sprovedena u period od juna do decembra 2024. godine, a u periodu koji je obuhvatila revizija ministru zdravlja bili su Kenan Hrapović, Jelena Borovinić, Dragoslav Šćekić i Vojislav Šimun, navodi se u izvještaju.
Nakon tragedije na Cetinju prvog januara, kada je Cetinjanin Aco Martinović usmrtio 12 osoba, a ranio četiri, od kojih je jedna kasnije podlegla povredama u Kliničkom centru Crne Gore, iz Ministarstva zdravlja su “Vijestima” kazali da planiraju jačanje kapaciteta centara za mentalno zdravlje kroz povećanje broja psihologa, psihijatara i socijalnih radnika. Rekli su da je u završnoj fazi Program za unapređenje mentalnog zdravlja za period do 2026. kojim se planira i obuka osoblja o novim terapijskim tehnikama i alatima za upravljanje traumama.
Tvrdili su da su definisane prioritetne oblasti, među kojima je u prvom redu promocija mentalnog zdravlja i prevencija mentalnih porođaja, unapređenje kapaciteta za ranu dijagnostiku, smanjenje broja hospitalizacija i rehospitalizacija psihijatrijskih pacijenata.
Rekli su da se u saradnji sa Ministarstvom socijalnog staranja, brige o porodici i demografije mora pronaći rješenje za značajan broj pacijenata koji su godinama u Specijalnoj bolnici za psihijatriju Dobrota, neki čak i decenijama, zbog toga što nemaju gdje drugo da budu, iako će novootvorena Klinika za psihijatriju u Podgorici značajno rasteretiti kapacitete kotorske bolnice. Tvrdili su i da bi izgradnjom bolnice za sudske pacijente trebalo da bude oslobođen veliki broj bolničkih kreveta u Kotoru.
foto: elements.envato
