Živopis crkve Manastira Sveta Trojica u Pljevljima, koji je kulturno dobro od nacionalnog značaja, u alarmantnom je lošem stanju i potrebna mu je hitna zaštita, a oštećenja objekta vidljiva su i na fasadama.
To se konstatuje u Studiji zaštite kulturne baštine za potrebe izrade Prostornog plana Opštine Pljevlja, koji je uradila Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore.
“U lošem stanju je krovna konstrukcija, krovni pokrivač i posljedično, živopis crkve. Drvena krovna konstrukcija se direktno, pomoću tri stuba oslanja na crkveni svod čime predstavlja potencijalnu opasnost za stabilnost crkvenog svoda i živopisa na njemu. Krovni pokrivač je pocinčani lim – dotrajao, zbog čega ima pukotine sanirane silikonom; svi krovni oluci su oštećeni ili značajno propali pa u značajnoj mjeri (posebno horizontalni) oštećuju krovni vijenac i fasade crkve. Osim toga, osnovano je pretpostaviti da navedena i druga krovna oštečenja značajno štete strukturi crkve, a posebno njenoj unutrašnjosti u potpunosti prekrivenoj živopisom; živopis crkve je u izrazito lošem stanju, posebno živopis u apsidi (oltaru). U njegovim gornjim zonama uočljive su značajne pukotine, a u donjim zonama je lako vidljiva vlaga i buđ koja većim dijelom prekriva bojeni sloj”, konstatuje se u Studiji.
Objekti oko crkve, unutar granica kulturnog dobra, u dobrom su fizičkom stanju i u dobrom stanju očuvanosti kulturno-istorijskih vrijednosti.
Na pitanje “Vijesti” kada će i koje radnje preduzeti kako bi se živopis i crkva zaštitili od propadanja iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara su odgovorili da, u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara, Uprava postupa, izdaje uslove i daje saglasnost na projektnu dokumentaciju, na zahtjev vlasnika, odnosno držaoca kulturnog dobra.
Vlasnik Manastrira Sveta Trojica u Pljevljima je Mileševska eparhija Srpske pravoslavne crkve.
“Takođe, propisano je da je vlasnik kulturnog dobra dužan da kulturno dobro čuva, pravilno koristi, redovno održava i da blagovremeno sprovodi druge propisane ili utvrđene mjere zaštite”, odgovorili su iz Uprave.
Ističu da je zaštita kulturnih dobara kompleksan posao, jer je rječ o izuzetno starim i vrijednim objektima, a to podrazumijeva dugotrajan i sistematičan pristup, kako bi se zaustavili negativni procesi koji ih ugrožavaju.
“U Upravi imamo veoma obimnu dokumentaciju o postupanjima na unapređenju stanja Manastira Sveta Trojica, a ovom prilikom podsjećamo da je još 2004. godine tadašnji Republički zavod za zaštitu spomenika kulture dao saglasnost na Glavni izvođački projekat zaštite od vlage Crkve Manastira Svete Trojice. Kontinuirano se pratilo stanje crkve, stručna lica Uprave su konstatovala u svojim izvještajima problem vlage, koji se negativno odražava na živopis. Posjedujemo izvještaje o stanju iz 2012. godine, kao i 2014, 2015, 2017, 2019. godine”, odgovorili su iz Uprave na pitanje “Vijesti” zbog čega do sada ništa nije preduzeto kako bi se ovo kulturno dobro od posebnog značaja zaštitilo od propadanja.
Prije izrade drenažnog sistema, tvrde u Upravi, potrebno je izvršiti istraživanja, jer se uz zidove crkve nalaze grobovi.
“Ne može se govoriti da se ništa nije učinilo, već se prije svega mora imati u vidu da je riječ o kompleksnom objektu, i da je dosadašnjim aktima Uprave navedeno da je neophodno uraditi sveobuhvatna istraživanja, arheološka, konzervatorska, hidrološka ispitivanja, imajući u vidu permanentan problem s vlagom. Nakon sprovedenih istraživanja potrebno je izraditi glavni projekat sanacije crkve Manastira Svete Trojice, koji bi obuhvatio sanaciju cijelog sakralnog objekta, kao i drenažu, trotoare. O ovoj potrebi Uprava je obavijestila Ministarstvo kulture i medija kao i JU Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore”.
Iz Uprave podsjećaju da svi vlasnici kulturnih dobara mogu na godišnjem nivou da apliciraju za Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara koje raspisuje Ministarstvo kulture i medija, u cilju pribavljanja sredstava za, između ostalog i izradu projektne dokumentacije i sprovođenje konzervatorskih mjera na kulturnim dobrima.
“Ministarstvo kulture je kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2024. godinu opredjelilo sredstva za ‘sanaciju krovnog pokrivača manastirske Crkve Svete Trojice u Pljevljima’ i ‘izradu drenažnog sistema oko manastirske crkve’. Kada je riječ o projektu, ova Uprava je 4. 7. 2024. dala saglasnost na Konzervatorski projekat sanacije krovnog pokrivača, ali je došlo do promjene Zakona o izgradnji objekata i planiranju prostora, tako da navedena projektna dokumentacija nije važeća, podsjetili su iz Uprave.
Manastir Svete Trojice, poznat i kao Vrhbreznički manastir, sagrađen je 1537. godine, kada je podignuta crkva, ktitora jeromonaha Visariona. Pola vijeka kasnije, monah Georgije Poblaćanin, sa sinom jeromonahom Ananijom i sinovcem, spahijom Vojinom izgradio je crkvenu pripratu, 1592. godine.
Nekoliko godina kasnije crkvu je oslikao pop Strahinja iz Budimlja. Današnji izgled crkva je dobila 1876. godine, kada je sazidana spoljašnja priprata. Osim crkve u manastirskom kompleksu izgrađeni su i sačuvani stari konaci i drugi prateći objekti.
Kotlarnica građena mimo uslova
U Studiji o zaštiti kulturne baštine za potrebe izrade PUP Pljevlja se konstatuje da je ispred ogradnog zida porte, a unutar granica zaštićene okoline, izgrađen objekat kotlarnice koji nije u skladu sa konzervatorskim uslovima i smjernicama i ne podržava odlike i vrijednosti lokacije i kulturnog dobra.
Na pitanje da li su eventualno nešto preduzeli tim povodom, iz Uprave su odgovorili da “nijesu bila upoznati sa radovima na objektu kotlarnice, već je prilikom terenskog obilaska za potrebe izrade Studije, konstatovano da je došlo do nadogradnje prizemnog objekta”.
“U mjerama zaštite je navedeno da njegov negativni uticaj treba adekvatnim konzervatorskim mjerama i radnjama svesti na minimum ili ukloniti”.
foto:Studija zaštite kulturne baštine/Vijesti
