Svjetski dan borbe protiv dijabetesa obilježava se 14. novembra i predstavlja jednu od najvećih svjetskih kampanja podizanja svijesti o zastupljenosti šećerne bolesti i značaja njenog održavanja pod kontrolom kako bi se izbjegle komplikacije. Procjenjuje se da u Crnoj Gori sa dijabetesom živi oko 50.000 osoba starijih od 20 godina, a ako se uzme u obzir da kod mnogih ta bolest nije dijagnostikovana, broj oboljelih od šećerne bolesti može biti i dva puta veći.
„Dijabetes sam dobila prije 22. godine. Pošto sam zdravstveni radnik o dijabetesu sam dosta znala. Ali, za sve ove godine postoje te dvije Sanje i jedna drugu uče – medicinska sestra i Sanja dijabetičar. Kada imate dijabetes, vi stalno morate da učite. I koliko god da se edukujete uvijek ćete naučiti nešto novo. Što više znate vi ćete lakše voditi tu bolest i na kraju možda ne dođe do komplikacija“.
Ovim riječima Sanja Manojlović, iz nikšićkog Udruženja „Plavi krug“, objašnjava život sa dijabetesom. Cilj Udruženja, koje je osnovano 2013. godine, je poboljšanje kvaliteta života osoba koje imaju dijabetes, kao i povećanje procenta onih kod kojih je šećerna bolest otkrivena u ranoj fazi. Crna Gora je godinama unazad u samom vrhu Evrope kada je u pitanju broj osoba koje imaju dijabetes i sa jasnom tendencijom porasta broja oboljelih.
„Otprilike svaki osmi stanovnik ima dijabetes – ili dijagnostifikovan, ili još uvijek ne zna da ga ima. Neko ga smatra stanjem, a neko bolešću. On je stanje za sve one ljude koji su dobro upoznali dijabetes i koji ne dozvoljavaju dijabetesu da bude korak ispred njih. Kod onih koji nijesu dovoljno edukovani, ili ne vode dovoljno računa o vrijednostima šećera u krvi i svemu ostalom, može doći do velikih komplikacija“, ističe Manojlović.
Dijabetes je bolest modernog doba. Tako ga opisuju zdravstvene ustanove. Svake godine 14. novembra obilježava se Svjetski dan borbe protiv dijabetesa sa ciljem podizanja svijesti o šećernoj bolesti. Tema u periodu od 2024. do 2026. godine je „Dijabetes i blagostanje“, a ove godine akcenat je stavljen na dijabetes na poslu.
„Oni imaju specifičan način života, specifičan način funkcionisanja. To ne znači da su manje vrijedni, ili manje sposobni. Upravo se i govori u tom smislu da se izbjegne stigma koja se obično pravi. Ako bi rekli da imaju dijabetes možda mogu teže da dođu do zaposlenja ili na poslu imaju nižu poziciju od one koje zaslužuju. Zbog toga je bitno osloboditi i ljude koje imaju dijabetes, ai poslodavce i kolektiv, da to nije nikakav bauk“, kaže dr Biljana Savić, internistkinja
Genetika, nezdrav način života, stres, ali i brojni drugi uzroci, okidači su za uzrokovanje dijabetesa. Da bi se dijabetes držao pod kontrolom, kako ističe Savić, potrebna je dobra saradnja pacijenta i ljekara, disciplinovanost osobe koja ima šečernu bolest, redovno uzimanje terapije, pravilna ishrana, fizička aktivnost, izbjegavanje pušenja i alkoholnih pića. Šećerna bolest je uzročnik mnogih oboljenja.
„Kada pričamo posljednjih nekoliko godina o liječenju šećerne bolest, to više nije liječenje šećerne bolesti kao izolovanog oboljenja, već se istovremeno priča i o liječenju kardio-vaskularnih oboljenja, bubrežnih oboljenja, o liječenju neuropatija, o čuvanju očiju, centralnog nervnog sistema. Sve su ovo organi i djelovi našeg tijela koji stradaju ukoliko se šećerna bolest ne kontroliše pravilno i ne liječi blagovremeno. Ključno je da pacijent bude disciplinovan“, poručuje Savić.
Svetlana Mandić
foto: RTNK
