Pod vođstvom prof. engleskog jezika i književnosti Emilije Pejović u Osnovnoj školi ,,Ratko Žarić“ već godinama se sprovodi projekat „Uloga književnosti u procesu odrastanja“. Cilj je da se kroz različite radionice i aktivnosti mladi edukuju u pogledu čitalačke kulture, ali i da se podstakne njihova medijska pismenost, jer se pošlo od ideje da je dobra osnova za to upravo dječja književnost.
Čitalačka i medijska pismenost, prema riječima Pejović, za mlade je poseban imperativ u trenutku tehnološke ekspanzije.
„Projekat je započet iz dva razloga: zbog interesovanja učenika i zbog plemenitosti književnosti. Ona učenicima širi vidike, oplemenjuje ih i utiče na razvoj misli, pismenosti i izražavanja“, kaže Pejović.
Kako dalje navodi, projekat je naišao na dobar prijem kod djece zbog toga što su oni njegovi nosioci, ali i zbog same plemenite funkcije i prirode književnosti. Aktivnosti su zamišljene kroz tri programske cjeline, a fokus je interakcija sa djecom:
„Prva faza je bila usmjerena na upoznavanje učenika sa djelatnošću JU Narodna biblioteka „Njegoš“, kao i na razgovor učenika sa zaposlenima u ovoj ustanovi. Druga faza je zamišljena kroz interaktivnu komunikaciju između učenika starijih sa učenicima nižih razreda. Ideja je bila da učenici preuzmu aktivnu ulogu u animaciji jedni drugih. Treća faza je bila posvećena tematskoj izložbi učenika i interpretaciji najuspješnijih radova nastalih u toku radionice“, objašnjava Pejović.
Ideja da čitanje treba razvijati kroz obrazovanje povezao je ovaj projekat koji se sprovodi u Osnovnoj školi „Ratko Žarić“ sa projektom Filološkog fakulteta Čitanje u obrazovnoj vertikali, čija je rukovoditeljka univerzitetska profesorica Dušanka Popović. Naime, došlo se na ideju da se kroz zajedničku saradnju nastavi sa brojnim aktivnostima koje će predočiti ulogu književnosti i čitanja u procesu odrastanja i obrazovanja.
„Mi smo na Filološkom fakultetu osmislili ovaj zanimljiv projekat, jer se na raznim međunarodnim i nacionalnim testiranjima pokazalo da djeca ne čitaju dovoljno, a i ako čitaju, to čitanje nije efikasno i funkcionalno. Čitanje treba razvijati kroz obrazovanje – to je ono što zastupamo. Ukoliko na toj vještini ne radimo kontinuirano, onda je nećemo usavršiti i nećemo biti čitalački sposobni“, kaže Popović, podsjećajući da bez čitanja nema ni dobre pismenosti, ali ni govorničke sposobnosti.
Učenici koji su bili dio ovog projekta kažu da su iskustva stečena kroz njegove radionice i druge aktivnosti otvorila neke nove vidike, ali i pomogla da na drugačiji način promišljaju o književnosti.
Sa novom školskom godinom planirane su i nove aktivnosti koje treba da podstaknu na čitanje ne samo djecu već i ostale generacije. Znajući da su književnost i čitanje neiscrpne teme, naše sagovornice najavljuju da će ovi projekti trajati sve dok budu imali šta reći o ovoj temi.
Nevena Brkuljan
Foto/video: RTNK
