U Crnoj Gori u toku je realizacija projekta reforme obrazovnog sistema koji će biti započet izradom nove, sveobuhvatne strategije za period od 2025. do 2035. godine. Tim povodom Udruženje “Roditelji” sprovelo je upitnik u okviru kojeg se po prvi put za izradu nove strategije traže predlozi, mišljenja i stavovi roditelja o pozitivnim i negativnim stranama postojećeg stanja koje će biti osnova za definisanje nove strategije.
Upitnik Udruženja “Roditelji” koji je kreiran u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, UNICEF-om i EU sprovede je sa ciljem da se jasno čuje glas roditelja koji će se zastupati u procesu izrade nove strategije obrazovanja za period od 2025. do 2035. godine, istakla je izvršna direktorka Udruženja „Roditelji“ Kristina Mihailović.
“Ministartsvo prosvjete nam je pomoglo da upitnik dpđe do što većeg broja roditelja kako bi mogli da ga ispune. Imali smo ontakte sa Savjetima roditelja koji sun am pomogli da se proširi, tako da smo uspjeli da dobijemo odgovore od oko 5 000 roditelja u veoma kratkom roku. Računamo da će to biti jedan dobar uzorak koji će nam dati jasne smjernice”, kazala je Mihailović.
Ističe da su analize UNICEF-a koje su rađene u prethodnom peridu pokazale pokazače ključne slabosti našeg obrazovnog sistema, počev od problema sa infrastrukturom u svakoj opštini, organizacijom i kvalitetom nastave te i strukturom udzbenika.
“Najveći broj pritužbi roditelja, djece i nastavnika jeste da je organizacija nastave vrlo komplikovana, ako postoje previse smjena u školama, ako su grupe na primjer u vttićima previse velike, onda je rad svma komplikovan. Sa surge strane, posto problem sa znanjem koje se prenosi, sa kvalitetom obrazovnog programa, na koji način naša djeca usvajaju znanje, da li umiju da ga primjene…Ali kada pogledate cjelokupni system obrazovanja, možete zaključiti da svaki njegpv segment ima poteškoću koja treba da se mijenja”, ističe Mihailović dodajući da je naš obrazovni sistem u crvenoj zoni.
PISA pokazala da učenici nisu razvili funkcionalno znanje
Epilog tome da se najveći propusti identifikuju u osnovnom obrazovanju su i rezultati Programa međunarodnog testiranja učenika PISA, koji pokazuju da su se postignuća učenika 2022. godine približila nivou iz 2009. godine. Iako se to opravdavalo nedovoljno dobrom metodologijom, činjenica je postala jača kada su se takvi rezultati pokazali i na sličnim nacionanim istražuvanjima, ističe dr Dijana Vučković, prodekanka je za nastavu Filozofskog fakulteta.
“PISA testira vještine, a ne specifična znanja. Ta testiranja su sumjerena na ispitivanje tzv. Funkcionalnog ili djelatnog znanja. Testira snalaženje u nekim problemski situacijama. Gledala sam mnoge zadatke i oni uvijek imaju nekih podataka više nego što ćete tražiti kada se zadatak bude rješavao. Opisane su neke situacije, koje čest nalikuju na stvarne životne sitacije u kojima neko rješava probleme. Ono što može da bude uzročnih loših reultata, jeste da ne možemo da isključimo mogućnost da učenici nisu često izloženi takvim zadacima. Ako neko nije bio izlagan nekoj situaciji, njegova šansa da pokaže dobar rezultata samim time pada. U tom smislu valjalo bi pogledati udžbenike i vidjeti da li se u njima nude neki zadataci koji su malo drugačiji, atipični”, ističe Vučković.
Prema mišljenju Saita Šabotića, nastavnika i PR OŠ “Mileva Lajević Lalatović, testiranja zahtjevaju više kritičkog promišljanja te i pripremu učenika za njihovu izradu, što je zadatak nastavnika.
“Kada svi nastavnici znaju da će djeca iz njihovog mastavnog predmeta biti uključena u takvu vrstu testiranja, mislim da smo u obavezi da to testiranje prilagodimo i približimo djeci na način što ćemo više raditi u tom duhu, u tom kontekstu sa njima Ti testovi su dostupni, mogu se koristiti in a osnovu toga se i individualno raditi sa našim učenicima”, navodi Šabotić, dodajući da ima učenika koji na Olimpijadama znanja i sličnim takmičenjima pokazuju inzvanredna znanja koja ih preporučuju za buduće dobro obrazovanje i izbor najkvalitetnijih fakulteta.
Neophodno prilagođavanje udžbenika i organizacije nastave novom vremenu
Kada je u pitanju organizacija nastave i struktura udžbenika postoji saglasnost da je neophodna digitalizacija i prilagođavanje novom vremenu koje ide u korak sa razvojem nauke, tehnike i tehnologije.
“U teorijama udžbenika se često govori da preveliki broj istih ili sličnih zadataka dovodi do nečega što psiholozi zovu “direkcija u rješavanju problema”. Dakle, ako dijete uradi dva, tri zadatka koji se rade po istom obrascu, dešava se edno uspavljivanje misli i onda nastupa misaona inercija. Ta raznovrsnost jeste važna, ali ne samo u kontekstu PISA testiranja. Nama PISA treba da služi kao jedan instrument koji nam pomaže da razmišljamo o tome kako svakodnevno organizovati učenje i kako unaprijediti udžbenike, ali ne samo njih nego i i zadatke koje nastavnici pripremaju svakodnevno za svoje učenike. Nikad nisam sklona da se generalizuje, jer imamo veliki broj udžbenika. Statistički gledano, kada imate veliki broj nekih prijeraka, mala je šansa da su oni svi loši ili dobri”, navodi Vučković.
Dodaje da je se kreiranje udžbenika mora prilagoditi vremenu.
“Mora se voditi računa o čitaocu, koji je konzumet udžbenika, kakva je njegova psihologija, u kom je kognitivnom stadijumu, šta ga motiviše, podstiče, kakva mu je pažnja”, navodi Vučković i dodaje da je važno razmotriti kakva je pažnja djetetu koje je od rođenja uronjeno u tehnologiju.
Šabotić navodi da bi u domenu sadržaja trebalo raditi.
“Mi smo društvo koje zagovara vrjednosti, multikulturalizam, pa i interkulturalizam. Ako već to zagovaramo, ako zagovaramo ekologiju kao vrijednost koja je dio održiog razvoja, treba posvećivati pažnju segmenima koji bi se našli u našim udžbenicima. Udžbenici su jedno, ali neke ativnosti koje se realizuju u obrazovnim ustanovama su nešto sasvim drugo. Na primjer, obilježavanje mnogih međunarodnih praznika, kao što su Dan voda, Dan planete zemlje i sl. i u tom kontekstu nastavnici pokušavaju da nadomjeste ono što fali u udžbenicima, što je dobra praksa”, ističe Šabotić dodajući da bi to trebalo podržati na višem nivou koji bi omogućavao djeci da imaju kompaktnija znanja kako bi se bolje snalazila u digitalnom vremenu.
Pozitivan ishod nove obrazovne reforme odgovornost svih
Naši sagovornici napominju da su očekivane promjene reformom u pozitivnom smjeru odgovornost svih, kako subjekata nastavnog procesa tako i roditelja i šire zajednice.
“Svi imamo odgovornost za stvaranje novog ambijenta i za slanje poruka djeci i učenicima da uče, jer je obrazovanje uvijek vrijedno”, ističe Vučković posebno osvrnuvši se na primjere koje roditelji daju svojoj djeci, te u tom kontekstu koliko je značajno da djeca nemaju ispred sebe roditelja koji samo drži telefon u rukama, već i knjigu, kako bi bio samim tim bili dobar uzor i podsticaj da i dijete želi da uzme knjigu i čita, da priširuje svoj vokabular, misli, znanje, sposobnosti, vještine i sl.
Drugi problem koji je prisutan u savremenom društvu, dodaje Vučković, odnosi se na neoliberalni aspekt sagledavanja obrazovanja, jer se sve češće postavlaju pitanja “šta će ti obrazovanje, šta time dobijaš, koja je korist od obrazovanja?”, što je negativan trend, jer obrazovanje je vrijednost koja pruža brojne mogućnosti za cjelokupan, višestran razvoj ličnosti.
Šabotić je takođe saglasan da je za pozitivan ishod reforme potrebno uključivanje svih.
“Vjerujem da ćemo zajedničkim djelovanjem i trudom i posvećenošć svih aktera obrazovnog procesa, prije svega nastavnog osoblja, učenika, roditelja pa i šire zajednice, ali baš zajedničkim delovanjem uspjeti da realizujemo postavljene ciljeve”, zaključuje Šabotić.
Podsjetimo, Evropska unija opredijelila je donaciju od milion eura da Crna Gora razvije sveobuhvatnu obrazovnu strategiju i pilotira niz aktivnosti koje će poboljšati kvalitet obrazovanja.
Nevena Bulajić
Foto/video: RTNK
