Nevladina organizacija (NVO) „Optimisti“ organizovala je u Nikšiću promociju knjige „Ubistvo Džona Kenedija – 60 godina kasnije“ autora Đorđija Njunjuća, u kojoj se po prvi put na jeziku sa našeg govornog područja, predstavljaju detalji, spekulacije i misteriozni momenti ovog atentata. Sa promocije je poslata poruka da ova knjiga ne traži zavjeru, već pažnju i da ne nudi kraj, već novo pitanje.
U ime izdavačke kuće „Ouroboros“ obratila se mr Natalija Đaletić koja je ocijenila da se radi o autoru koji ne posustaje pred složenim temama niti pitanjima na koja ni istorija nije dala konačne odgovore.
„Autor je i ovom knjigom pokazao da njegova potraga za istinom ne poznaje prečice. Posle njegovih dosadašnjih zapaženih izdanja, Đorđije se upustio u jedno od najosjetljivijih ppoglavlja savremene istorije – atentat na Džona Kenedija. Nije to učinio senzacionalistički, niti sa željom da dokaže teoriju zavere, naprotivm njegova oruđa su dokumenti, svjedočenja, forentika, minutaža, svjedočenje, istinska i istraživačka discilina“, navela je Đaletić.
Atentat na Džona Kenedija i dalje je najveća politička misterija 20. vijeka koja je Njunjića pokrenula u dvogodišnje istraživanje i analizu 16 000 stranica zvanične dokumentacije, koju je sabarao u svojoj novoj knjizi.
Uvodnu riječ dao je recenzent dr Luka Rakojević, doktor Teorije umjetnosti.
„Đorđije je vrlo atudiozno promislio ovu temu, rekonstruisao određene događaje, ušao u psihološke profile i na jedan forenzički precizan način analizirao raznorodne aspekte tog događaja, koji je obilježio 20. vijek. Kenedi, kao popo ikona, između ostalog, biva interesantan sa više aspekata, a taj njegov posljednji dan je u ovoj knjizi elaboriran vrlo precizno, jasno uz obilje fotografskog matrijala, skica, mapa itd.“, kazao je Rakojević dodajući da posebnu vrijednost daje i obiman intervju iz kog se čita dijalog dvojice vrsni poznavalaca ove teme.
Njunjić je ovom prilikom istakao zašto se odučio na istraživanje ove teme i podsjetio ko je bio Džon Kenedi koji je tragično stradao 22. novembra 1963. godine i kako je on postao predsjednik u momentu vrlo specifičnih američkih geopolitičkih uslova.
„Sve ono što imamo danas kao oločenje američkog predsjednika, počelo je u vrijeme Kenedijevog mandata, kao što je korišćenje medija za kampanje, mode i modnih kreatora da bi se napravila slika predsjednika i prve dame. U vrijeme kada je Amerika bila u ratu i kada je svijet bio na granici nestajanja, on je htio da te hladnoratovske odnose okonča. Kosmička trka da se stigne na Mjesec prije Rusa takođe je tada bila aktuelna, a ono što je definitivno bila jedna od glavnih odlika njegovog angažmana je ukidanje segregacije kako bi se obistinila borba za ljudska prava i riješio problem rasizma u Americi“, naveo je Njunjić podsjećajući da je Kenedi sve to započeo i donekle uspio za samo tri godine, koliko je bio predsjednik Amerike do dana atentata.
Promociju je organizovana u prostorijama Omladinske zone, a moderator večeri bio je Marko Vukajlović, novinar i publicista.
Nevena Bulajić
Foto/video: RTNK
