Godinama Biro rada Nikšić prati nemali procenat nezaposlenosti od kojih su skoro četvrtina visokoškolci. No, to nije mjerodavan broj jer dobar dio nezaposlenih nije na evidenciji. S obzirom na to da je suficit visokoškolaca a deficit zanatskih zanimanja neophodno je više pažnje posvetiti edukaciji djece da se okrenu traženim i produktivnim poslovima.
Nezaposlenost je jedan od gorućih problema pa i Nikšić nije izuzetak. U prilog tome podatak da je trenutno na evidenciji 4.369 lica od kojih hiljadu sedam sa visokom stručnom spremom, kaže samostalni savjetnik za mjere aktivne politike zapošljavanja Stevan Pješčić.
Iako dosta visok stepen nezaposlenosti koji bilježi nikšićki Biro nije realan već je znatno veći, ističe Pješčić.
Glavni je razlog za gubitak povjerenja u Zavod smatrajući da je obavezan da ih radno angažuje što je pogrešna percepcija, kaže Pješčić. Uloga Zavoda je da posreduje između poslodavca i nezaposlenog.
To nijesu jedine mjere aktivne politike zapošljavanja već su tu i krediti koje nezaposlenom nude kao odskočnu dasku da započne sopstveni biznis. No, najveći problem je neadekvatna stručna sprema – sa jedne strane imamo suficit visokoškolaca a deficit zanatskih zanimanja.
Stoga bi bilo neophodno da se djeca već od kraja osnovne škole usmjeravaju – da im se ukaže na to koliko su zanati traženi i produktivni. No, i kod odabira zanatske struke javlja se problem neadekvatne, nedovoljne praktične obuke u školama.
Neophodno je napraviti sistemske rezove jer nas je ovaj dosadašnji doveo do nezavidne situacije.
Odgovornost je na svima, ističe Pješčić.
I tu se stvara začarani krug gdje najviše trpe nezaposlena lica. Crna Gora kao atraktivna turistička destinacija, posebno u ljetnjim mjesecima ne bi trebalo da, s obzirom na stopu nezaposlenosti, ima problema sa obezbjeđenjem radne snage. Međutim, taj problem je izražen jer dobar dio poslodavaca ne nudi dobre uslove za rad.
Marina Radojević
Foto/video: RTNK
