Statistički podaci Biroa rada Nikšić kad je broj nezaposlenih lica u pitanju ohrabruju.
“Na kraju 2021. godine na evidenciji je bilo 6. 350 lica, godinu dana kasnije 4. 948, a na kraju kvartala ove godine 4. 294”, kaže za RTNK načelnica Biroa Aleksandra Radulović.
Dobar trend je uslovljen povoljnijem privrednom i uopšte poslovnom ambijentu u Nikšiću kojem je doprinijelo pokretanje proizvodnje u Željezari, Fabrici za proizvodnju pića Baluga, otvaranje Tržnog centra “Waikiki”, Doma za stare.
Tu ulogu su intenzivirali u ovom periodu – period priprema za ljetnju turističku sezonu. Dakle, već je preko 600 radnika uposleno ali, kako je glavna sezona pred nama potražnja za sezonskom radnom snagom je ogromna
Zainteresovanost za rad je presudna ali tu su i druge barijere – dizbalans ponude zanimanja i potražnje na tržištu rada, godine starosti ali i nedostatak volje za radnim angažmanom van Opštine Nikšić itd. – tako da će dobar dio lica sa evidencije Biroa ostati na evidenciji.
Primat u deficitu na tržištu rada drže zanimanja kako iz ugostiteljske tako i svake druge, da kažemo, zanatske struke. No, i pored ogromne potražnje za radnom snagom tih profila na evidenciji Biroa ih je veliki broj.
Problema je više a cilj obje strane je samo jedan – finansijska satisfakcija. Biro je tu da poveže poslodavce i nezaposlena lica sa evidencije. Međutim, ne samo njih jer Biro vodi i posebne evidencije.
Podaci kažu da su u predsezoni 63 lica sa evidencije Biroa rada već angažovana na sezonskim poslovima.
Ne možemo zanemariti podatak da veliki broj stručne sezonske radne snage zaposlenje traži van Crne Gore što ukazuje na ne baš sjajne uslove koje nude poslodavci.
Radulović kaže da daju sve od sebe da aktivnostima motivišu nezaposlena lica, da ih upoznaju sa mogućnostima i prednostima sezonskog zapošljavanja ali i da steknu neka posebna znanja i vještine.
Dakle, stopa nezaposlenosti je manja od one godinu unazad ali je i dalje visoka. Dobrim dijelom zahvaljujući tome što ponudu poslodavaca nezaposleni smatraju neprihvatljivom ali je uglavnom problem u zanimanjima koja su suficitarna. Stoga negdje i preporuka, posebno svršenim osnovcima i srednjoškolcima, da kod nastavka školovanja obrate pažnju na statistiku.
A u ovoj priči trebalo da bi da se nađu i nadležne institucije prvenstveno Ministarstvo prosvjete i razmisle da uvođenjem programa i smjerova obrazovanja koji će mlade ljude usmjeriti ka djelatnostima koje će im omogućiti posao i dobru zaradu. Ni mladi pri odabiru budućeg zanimanja,ne bi smjeli ostati inertni na ono što nudi tržište rada.
Marina Radojević
foto/video:RTNK
