Upis u prvi razred osnovne škole iz godine u godinu postaje neizvjestan za određen broj djece. Prema podacima Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija 2023. godine nije upisano 628 mališana, a 2024. godine 630.
Psihološkinja Nataše Šljivić napominje da se tokom testiranja djece, osim govorno-jezičkih problema identifikuje emocionalna nezrelost i problem sa socijalizacijom.
„Svjedoci smo da iz godine u godinu sve veći broj djece kasnije upisuje u školu, odlaže im se upis zbog govorno-jezičke barijere koju imaju. Ono što ja i moje kolege možemo da konstatujemo jeste problem u razvoju govora, bogatstvu vokabulara koje bi dijete u periodu od 6 do 7 godina trebalo da ima. Najveći problem ogleda se u načinu vaspitavanja djece koje je danas mnogo drugačije u odnosu na raniji period. Konstatno su prisutni mnogi izazovi poput mnogobrojnih tehnologija. Djeca su nam sve više na ekranima, uz prisustvo raznih stimulusa koji su mnogo interesantniji i okupljaju pažnju u odnosu na one vještine koje bi trebalo razvijati, naročito u periodu od treće do pete-šeste godine života“, navodi Šljivić
Napominje da su djeca sve više izolovana i osamljena.
„Ovaj problem takođe možemo pripisati tehnologiji. Umjesto kontakta sa vršnjacima, drugom, drugaricom, grupom, djeca su nam sve više sama sa sobom, imaju taj virtuelni svijet i povlače se u sebe, a komunikacija i vještine komunikacije su sve više u tom problematičnom kontekstu“, ističe Šljivić.
Navodi i na šta se najviše obraća pažnja tokom testiranja djece za upis u osnovnu školu.
„Najviše se oobraća pažnja na kognitivne sposobnosti djeteta. Pored toga, na emocionalnu stabilnost odnosno prilagođenost situacijama kada nije u okruženju pored roditelja, dakle koliko je dijete stabilno i samostalno. Važne su i socijalne vještine, interakcija sa drugom djecom, odnos sa autoritetom, učiteljem, vaspitačem a sjutra nastavnikom“, navodi Šljivić.
Priprema za polazak u školu, navodi Šljivić, obuhvata kontinuirani rad od rođenja djeteta koji treba da bude usmjeren na njegovo osamostaljivanje. Ovom prilikom savjetuje da ta priprema treba da se zasniva na učenje kroz igru, rješavanje problema, čitanje bajki i basni naglas, boravak u prirodi, fizičke aktivnosti, razgovoru sa djetetom i podsticanje djetetove mašte I kreativnosti.
Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju propisuje da se u osnovnu školu upisuju djeca koja će u kalendarskoj godini, u kojoj počinju da pohađaju školu, navršiti šest godina. Ove godine, u Crnoj Gori upis u prvi razred osnovne škole traje do 31. maja.
Nevena Bulajić
Foto/video: RTNK